kozmos.hr
Svemir

Otkriveni dokazi recentnije prisutnosti vode na Marsu

Slika prikazuje kako je regija Kasei Valles na Marsu mogla izgledati prije tri milijarde godina (lijevo) u usporedbi s današnjim stanjem (desno). Bijela područja su glečeri, a plava boja predstavlja ocean (©F. Schmidt/NASA/USGS/ESA/ DLR/FU Berlin (G. Neukum)).
objavljeno

Mars je bio dom tekuće vode dulje vrijeme nego što su znanstvenici isprva vjerovali, što znači i da je ondašnji život – ako je ikada postojao – mogao postojati mnogo bliže našem vremenu.

Sedimentni oblici reljefa u obliku lepeze pronađeni na Marsu rezultat su utjecaja tekućih vodenih struja te produžuju ‘vodeni period’ Marsove povijesti za stotine milijuna godina.

„Desetljećima znamo da je Mars imao rijeke i jezera do prije otprilike 3.5 milijardi godina, ali u posljednjih nekoliko godina postoji sve više dokaza da su značajne količine tekuće vode nastavile erodirati Marsovu površinu stotinama milijuna godina i nakon ovoga perioda,“ rekao je Alexander Morgan, glavni autor studije The global distribution and morphologic characteristics of fan-shaped sedimentary landforms on Mars objavljene na Icarusu.

Delte, aluvijalne lepeze i drugi oblici reljefa formirani vodom najsigurniji su markeri prošlih klima. Istraživači su proveli globalno proučavanje obrazaca njihove distribucije i morfoloških svojstava.

Istraživači su otkrili kako su aluvijalna lepeza smještena na nižim nadmorskim visinama od drevnijih mreža dolina.

Iz ove karakteristike vidljivo je da je stabilna tekuća voda tijekom perioda Marsovog hlađenja i postepenom ‘isušivanja’ bila ograničena na niže, toplije krajeve površine.

Marsova površina mogla je imati vodu u tekućem stanju u periodu od prije otprilike 3.6 milijardi do najmanje 2.5 milijardi godina. Međutim, površina Marsa nije cijeli period bila vodena. Naime, istraživači nagađaju da je tekuća voda mogla postojati povremeno na Marsu zbog kretanja planeta – kao što su aksijalni nagib, orbitalni ekscentricitet, precesija – ili vulkanske aktivnosti.

U drugom radu objavljenom u časopisu Science Advances, znanstvenici su koristili bazu podataka prvog istraživačkog tima kako bi ispitali promjene klime na Marsu tijekom vremena. Kako bi se bolje razumjelo kako se Marsova klima razvijala tijekom njegove rane povijesti, korišteni su klimatski modeli za usporedbu distribucije mreža dolina (koje datiraju iz ranijeg perioda) i aluvijalnih lepeza (koje datiraju iz kasnijeg perioda).

Unatoč hlađenju globalne prosječne temperature Marsa s -3.8°C na -15°C tijekom vremena, tekuća voda ostala je stabilna u nekim područjima planeta.

Kada se sedimenti talože u podnožju planina rijeke ostavljaju aluvijalne naslage u obliku lepeze. Poznato je da površine Crvenog planeta i mjeseca Titana također imaju aluvijalne lepeze. Marsovske aluvijalne lepeze dosežu duljinu i do 40 kilometara, a njihov nastanak omogućile su upravo ogromne količine tekuće vode.

Jedna od najzanimljivijih stvari o marsovskim aluvijalnih lepeza jest da su se mnoge od njih pojavile mnogo kasnije od mreža riječnih dolina, koje se smatraju najjačim strukturnim dokazom površinske vode na ranom Marsu. Naime, mreže datiraju od prije otprilike 3.6 milijardi godina, dok aluvijalne lepeze datiraju u period od prije 2.5 do 3 milijarde godina.

Razgranata mreža riječnih dolina u sektoru 'Thaumasia', kako ih je snimio Viking Orbiter. Vidno polje je otprilike 200 km u promjeru (©NASA).
Razgranata mreža riječnih dolina u sektoru ‘Thaumasia’, kako ih je snimio Viking Orbiter. Vidno polje je otprilike 200 km u promjeru (©NASA).

Iako je i novi ‘pomaknuti’ period i dalje veoma udaljen od našeg vremena – primjerice, Zemlja prije 2,5 milijarde godina nije imala višestanični život – nove spoznaje značajno produljuju vrijeme tijekom kojeg bi Mars mogao imati stabilnu tekuću vodu i stoga biti nastanjiv.

NASA otkrila da je voda tekla na površini Marsu dulje nego smo mislili

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.