Petnaest godina nakon lansiranja, Japanska svemirska agencija (JAXA) službeno je završila misiju orbitera Akatsuki. Gubitkom kontakta s letjelicom okončana je posljednja aktivna misija oko Venere, pa je čovječanstvo privremeno ostalo bez ikakve prisutnosti u orbiti tog planeta.
Akatsuki, u Japanu poznat i kao “Planet C”, lansiran je u svibnju 2010. godine s ciljem ulaska u orbitu Venere. No planirani manevar kočenja u prosincu iste godine nije uspio zbog kvara na glavnom motoru. Umjesto ulaska u orbitu, letjelica je promašila Veneru i nastavila kružiti oko Sunca.
Inženjeri JAXA-e ipak nisu odustali. Serijom preciznih manevra pomoću pomoćnih potisnika uspjeli su 2015. godine preusmjeriti letjelicu i konačno je uvesti u orbitu Venere. Iako orbita nije odgovarala izvornim planovima, pokazala se pogodnom za dugoročna promatranja atmosfere planeta.
Tijekom osam godina rada u orbiti Akatsuki je ostvario niz značajnih znanstvenih rezultata. Kamere u ultraljubičastom i infracrvenom području omogućile su izradu detaljnih karata oblaka i tragova manjih sastojaka u atmosferi, dok su drugi instrumenti bilježili električna pražnjenja i proučavali vertikalnu strukturu plinskih slojeva putem radiovalova. Misija je tako otkrila najveći do sada poznati stacionarni gravitacijski val u Sunčevu sustavu, pridonijela objašnjenju procesa koji održavaju ekstremno brzu superrotaciju atmosfere te po prvi put na Veneru primijenila metode asimilacije podataka, postupak uobičajen u suvremenoj meteorologiji na Zemlji.
Gubitak kontakta i završetak misije
Kako je vrijeme prolazilo, počeli su se javljati tehnički problemi. Već 2016. ugašene su dvije od pet kamera radi uštede energije, ali letjelica je i dalje nastavila raditi daleko izvan planiranog vijeka trajanja.
U travnju 2024. došlo je do gubitka komunikacije zbog kvara u sustavu održavanja orijentacije. Pokušaji ponovnog uspostavljanja veze trajali su više od godinu dana, no bez uspjeha. U rujnu 2025. JAXA je objavila da je misija službeno završena.
Završetkom misije Akatsuki oko Venere više nema aktivnih letjelica. Ipak, u pripremi su nova istraživanja. NASA planira misije DAVINCI i VERITAS, dok Europska svemirska agencija razvija misiju EnVision. Njihova lansiranja očekuju se krajem desetljeća i početkom 2030-ih godina, premda konačan raspored ovisi o proračunskim i političkim odlukama u Sjedinjenim Državama.
Ako budu ostvarene, nove misije trebale bi donijeti detaljniji uvid u atmosferu i površinu Venere, kao i razjasniti moguće biološke signale koji su posljednjih godina zabilježeni u njezinoj atmosferi. Time bi se nastavilo znanstveno nasljeđe koje je svojim radom utemeljio Akatsuki.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
