Administracija Donalda Trumpa izdala je prošlog mjeseca izvršnu uredbu kojom se NASA i nekoliko drugih saveznih agencija od sada formalno vode kao institucije s primarnom obavještajnom i sigurnosnom funkcijom. Odluka je izazvala burne reakcije među zaposlenicima NASA-e i stručnjacima, koji upozoravaju na posljedice po znanstvenu misiju agencije i radna prava zaposlenih.
Promjena statusa i reakcije zaposlenika
Prema uredbi, NASA “kao primarnu funkciju ima obavještajni, protuobavještajni, istražni ili nacionalno-sigurnosni rad”. Do sada je agencija prvenstveno bila usmjerena na istraživanje svemira, razvoj aeronautičkih tehnologija i prikupljanje znanstvenih podataka o Zemlji i svemiru.
Bivši zaposlenik NASA-e Keith Cowing, osnivač portala NASA Watch, ocjenjuje da se ovdje ne radi toliko o stvarnom obavještajnom mandatu koliko o posljedicama za radnike. “Nema spomena o znanosti i istraživanju. Uključivanje NASA-e u Federal Service Labor-Management Relations Statute (FSLMRS) u praksi znači da zaposlenici gube sindikalno zastupanje i pravo na kolektivno pregovaranje,” rekao je Cowing.
U Washingtonu su se ovoga tjedna ispred sjedišta NASA-e okupili prosvjednici. Inženjeri i znanstvenici upozorili su da im se oduzimaju temeljne radne zaštite. 2Ogroman dio razloga zašto imam neovisnost, i zašto je imaju moji kolege, jest taj što kao sindikalno zastupani radnici znamo da smo zaštićeni od nepravedne odmazde,” izjavila je Monica Gorman iz udruge Goddard Engineers, Scientists and Technicians Association, prenosi Government Executive.
Što bi se moglo promijeniti u NASA-i?
Kritičari strahuju da bi nova klasifikacija mogla pomaknuti težište NASA-inih aktivnosti prema obavještajnom radu. Satelitske misije, primjerice, mogle bi biti usmjerene na nadzor stranih država umjesto na praćenje klimatskih procesa ili proučavanje Zemljina okoliša.
Ističe se i mogućnost da agencija postane manje transparentna, s ograničenim javnim izvještavanjem i manjim angažmanom u obrazovnim programima. Dodatne sigurnosne procedure mogle bi otežati pristup znanstvenim podacima, a povećana klasifikacija informacija smanjiti otvorenost koja je do sada bila obilježje NASA-inih misija.
Privremeni administrator NASA-e Sean Duffy podržao je predsjednikov plan slanja posada na Mjesec i Mars te naglasio da će agencija ubuduće “sve znanosti usmjeriti prema istraživanju”. Dodao je kako Earth science, proučavanje Zemljina okoliša i klimatskih procesa, više ne bi trebalo biti dio NASA-ina mandata. Paralelno, Bijela kuća predložila je program “Golden Dome”, sustav obrane od projektila koji uključuje raspoređivanje oružja u orbitu.
Kritičari upozoravaju da bi takve politike mogle potaknuti novu utrku u naoružanju u svemiru, osobito s obzirom na rivale poput Kine i Rusije.
Pravna perspektiva i ograničenja
Stručnjaci upozoravaju da uredba NASA-i ne daje stvarne ovlasti u obavještajnom sektoru. Dr. Joshua Pierson, časnik američke vojske i savjetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio je za The Debrief da uredba NASA-u reklasificira isključivo u okviru radnog zakonodavstva (Poglavlje 5 američkog zakonika), čime zaposlenici gube kolektivna prava. Međutim, agencija ne dobiva ovlasti prema Poglavlju 50, koje regulira obavještajne i protuobavještajne aktivnosti.
“Da bi NASA doista postala obavještajna organizacija, Kongres bi morao izmijeniti Poglavlje 51 (tzv. Space Statute) ili povezane zakone,” objašnjava Pierson.
Prema Piersonu, formalna promjena statusa zasad ne znači i promjenu mandata. Ipak, praksa se često razlikuje od zakona. “Dobit od toga što znanstvena organizacija provodi obavještajnu misiju jest jačanje nacionalne sigurnosti, jer se na obrani domovine angažiraju vrhunski umovi. No posljedica je da informacije koje bi mogle poslužiti za međunarodnu suradnju postaju klasificirane,” ističe.
Naglašava i da bi NASA bez ovlasti iz Poglavlja 50 američkog zakonika ostala bez pravnog temelja, nadzora i odgovornosti potrebnih za rad u obavještajnom sustavu. Kongres bi u tom slučaju imao znatne poteškoće u osiguravanju učinkovitog nadzora.
Iako mnogi ovu uredbu tumače kao pokušaj “rebrandinga” agencije, u praksi se NASA-ina znanstvena misija zasad ne mijenja. Agencija nastavlja s programima istraživanja i javnim predstavljanjem misija.
Dana 22. rujna NASA je objavila novu klasu astronautskih kandidata za 2025. godinu. Oni će proći dvogodišnji program obuke prije nego postanu spremni za letove koji podupiru buduće misije istraživanja i znanosti.
Unatoč formalnoj reklasifikaciji, temeljno pitanje ostaje: hoće li NASA dugoročno zadržati svoj znanstveni identitet ili će postupno biti gurnuta u ulogu instrumenta nacionalne sigurnosti i militarizacije svemira?
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
