Hubbleov tim nedavno je objavio najdetaljniju infracrvenu snimku noćnog neba, a koja bi trebala pomoći pri određivanju ‘meta’ drugih teleskopa, ponajprije James Webba.
Najveća infracrvena slika
Tim svemirskog teleskopa Hubble nedavno je objavio najveću ikada snimljenu blisku infracrvenu sliku galaksija tijekom svog operativnog razdoblja koje je započelo sada već davne 1990. godine. Slika će biti od velike pomoći znanstvenoj zajednici pri određivanju potencijalnih ‘meta’ za detaljnije proučavanje pomoću svemirskog teleskopa James Webb. Iako je Webb nedavno zbog udarca ovećeg mikrometeorida pretrpio oštećenje jednog od svojih 18 dijelova primarnog zrcala, iz NASA-e uvjeravaju da će biti spreman za rad kroz nekoliko tjedana.
Slika je rezultat projekta nazvanog 3D-DASH i snimljena je kamerom širokog polja (konkretno Wide Field Camera 3 ili skraćeno WFC3) teleskopa Hubble, s dodatnim arhivskim podatcima iz druge Hubbleove kamere (Advanced Camera for Surveys). Slika obuhvaća oko 1.35 četvornih stupnjeva neba, što odgovara otprilike šest punih mjeseca, i sadrži tisuće galaksija. Cilj je identificirati galaksije vrijedne daljnjeg proučavanja pomoću drugih teleskopa – prije svega James Webba.
„Zanimaju me divovske galaksije – koje su najmasivnije u svemiru – nastale spajanjem s drugim galaksijama. Kako su njihove strukture rasle i što je dovelo do promjena u njihovom obliku? Bilo je teško proučavati te iznimno rijetke događaje koristeći postojeće slike, što je motiviralo pokretanje ovog velikog istraživanja,“ rekla je Lamiya Mowla, voditeljica novog istraživanja.
Hubbleovo promatranje
Obično bi Hubbleu bilo potrebno 2000 sati promatranja da se napravi ovako velika slika, no Mowlin tim je koristio novu tehniku pod nazivom Drift and Shift (DASH), koja snima više snimaka i spaja ih, sastavljajući pojedinačne slike osam puta veće od tipičnog vidnog polja WFC3 (0,04 x 0,04 stupnja). Tako je, umjesto da snimi jednu sliku svaki put kada kruži oko Zemlje, Hubble mogao snimiti osam slika koristeći DASH tehniku. Uz ukupno 1256 pojedinačnih WFC3 snimaka, bilo je potrebno samo 250 sati promatranja da se dovrši cijeli mozaik (dakle, gotovo 10 puta brže).
Većina galaksija na slici vidljiva je kao mrlje infracrvenog svjetla, a najudaljenije od njih vide se onakvima kakve su postojale prije otprilike 10 milijardi godina. Svjetlost sjajnih područja u kojima se stvaraju zvijezde pomaknuta je u crvenu boju širenjem svemira u valne duljine bliske infracrvene boje. Ove galaksije možete detaljnije vidjeti u internetskoj interaktivnoj verziji slike iz 3D-Dash explorera.
Nastavak istraživanja
Za razliku od Hubblea, Webb će moći detaljnije ispitati ove galaksije. Naime, Webbovo primarno zrcalo – široko 6.5 metara i sastavljeno od 18 manjih pozlaćenih heksagonalnih dijelova – mnogo je moćnije u prikupljanju udaljene svjetlosti koja dolazi iz svemira. S obzirom na to da će Webbove prve visokokvalitetne slike u boji biti objavljene za mjesec dana (12. srpnja) objavljivanje 3D-DASH podataka doista je pravovremeno!
Za veće fotografije, astronomi će morati pričekati misiju Euclid Europske svemirske agencije i NASA-in Nancy Grace Roman Space Telescope, koji će imati veća vidna polja (0,79 x 1,16 stupnjeva, odnosno 0,8 x 0,4 stupnja) od Hubblea i Webba i bit će lansirane 2023., odnosno 2027. godine.
Top 10 stvari koje biste trebali znati o James Webb svemirskom teleskopu
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
