Asteroid 2024 YR4 otkriven je prošle godine i ubrzo je privukao pozornost znanstvene zajednice jer su početni izračuni pokazali da postoji 3 % vjerojatnosti njegova udara u Zemlju. Kasniji modeli isključili su tu mogućnost, no nova predviđanja govore da postoji 4 % šanse da će u prosincu 2032. pogoditi Mjesec. Iako je riječ o relativno maloj vjerojatnosti, istraživači već razmatraju moguće mjere kojima bi se spriječio takav scenarij.
Mjesec u tom razdoblju vjerojatno neće imati stalnu ljudsku prisutnost, pa se neposredne posljedice ne bi odnosile na ljudske aktivnosti. Međutim, asteroid promjera oko 60 metara mogao bi stvoriti veliko polje krhotina. Prema procjenama, broj mikrometeoroida koji pogađaju Zemlju privremeno bi mogao porasti i do tisuću puta u odnosu na uobičajenu razinu.
Takav bi događaj predstavljao ozbiljnu prijetnju satelitima u orbiti, kao i astronautima na Međunarodnoj svemirskoj postaji i budućim orbitalnim postajama. Spektakularan meteorski pljusak bio bi tek vizualna nuspojava potencijalno opasnog fenomena.
Ako se potvrdi da 2024 YR4 doista prijeti Mjesecu, postoje dva glavna pristupa: pokušaj skretanja ili potpuno uništenje.
Skretanje je poželjnije rješenje jer bi se manjom promjenom orbitalnog puta moglo osigurati da asteroid promaši i Zemlju i Mjesec. Problem je u tome što za precizno planiranje treba pouzdano znati njegovu masu.
Promjer od približno 60 metara procijenjen je s oko 10 % nesigurnosti, no gustoća, a samim time i masa, ostaju nepoznanica. Izračuni pokazuju da bi se mogla kretati između 51 milijun i 711 milijuna kilograma. Energija potrebna za skretanje tako različitih masa drastično se razlikuje. Ako bi misija bila temeljena na pogrešnim pretpostavkama, asteroid bi mogao biti nenamjerno preusmjeren čak i prema Zemlji.
Izviđačka misija kao prvi korak
Kako bi se masa preciznije odredila, predložena je izviđačka misija u 2028. godini. No tri godine za dizajn i lansiranje potpuno nove letjelice iznimno su kratak rok, bez presedana u povijesti svemirskih misija.
Jedna od mogućnosti bila bi preraspodjela postojećih projekata. Proširena misija OSIRIS-APEX, koja je na putu prema asteroidu Apophis, ili misija Psyche, mogle bi biti preusmjerene prema 2024 YR4, ali to bi značilo odustajanje od njihovih primarnih ciljeva. Alternativno, u obzir bi mogla doći letjelica Janus, koja je trenutačno neaktivna, iako je neizvjesno bi li mogla pružiti podatke dovoljne kvalitete.
Uništenje kao krajnja opcija
Ako se skretanje pokaže nepraktičnim ili rizičnim, moguće je uništenje asteroida. To se može provesti na dva načina.
Prva opcija je kinetički udar, pogoditi asteroid dovoljno masivnim projektilom kako bi se razbio u fragmente promjera do desetak metara. Eksperiment NASA-e DART iz 2022. dokazao je izvedivost skretanja udarom letjelice, no namjerno uništavanje znatno je složenije. Za asteroid 2024 YR4 procijenjeno je da bi takva misija mogla biti lansirana između travnja 2030. i travnja 2032. godine.
Druga mogućnost je uporaba nuklearne eksplozije. Prema proračunima, detonacija nuklearne bojeve glave snage jedne megatone na određenoj visini iznad asteroida mogla bi ga razbiti ili značajno oštetiti bez obzira na njegovu masu. Takva metoda dosad nije primijenjena protiv asteroida, no fizikalni modeli upućuju na njezinu izvedivost; nuklearni pokusi u svemiru izvedeni su ranih 1960-ih, primjerice Starfish Prime 1962. godine.
Uporaba nuklearnog oružja u svemiru ne predstavlja samo tehničko, već i političko pitanje. Međunarodni sporazumi, sigurnosni rizici i globalno javno mnijenje bit će ključni čimbenici pri donošenju odluke.
Definitivna procjena vjerojatnosti udara neće biti poznata prije 2028. godine. Ako se tada potvrdi opasnost, odluka o potencijalnoj misiji morat će se donijeti brzo, jer se vremenski prozor za lansiranje svake godine sužava.
Asteroid 2024 YR4 time postaje svojevrsni test globalne spremnosti za obranu planeta i njegova prirodnog satelita. Iako je vjerojatnost udara mala, rasprave i planovi koje potiče ključni su za razvoj budućih strategija zaštite od opasnih objekata iz svemira.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
