Tim znanstvenika predložio je novo objašnjenje nastanka prepoznatljive crvene ‘kapice’ na sjevernom polu Plutonovog mjeseca Haron.
‘Bog podzemlja i njegov lađar’
Udaljeni Pluton – koji je 2006. godine izgubio status planeta – često je previđano tijelo našeg Sunčevog sustava. U novoj studiji tim znanstvenika posebno se posvetio jednom još više zanemarenom tijelu vanjskog dijela našeg Sunčevog sustava – Plutonovom mjesecu Haronu. Nazvan prema mitološkom ‘lađaru’ koji je na svojoj lađi prenosio mrtve do boga podzemlja – Plutona – ovaj mjesec jedan od pet poznatih prirodnih satelita ovog udaljenog patuljastog planeta, a posebno je zanimljiv jer je u usporedbi s matičnim tijelom prilično velik. Naime, Haron ima promjer koji je svega upola manji od promjera i 1/9 mase Plutona što njihovu simbiozu čini posebno intrigantom (gotovo kao i simbiozu Zemlje i Mjeseca, koji je također relativno veliki satelit u odnosu na naš planet).
Međutim ova neobična veza nije jedina zanimljivost Harona – točnije, znanstvenike već dugo intrigira njegova crvenkasta ‘kapa’, a tim znanstvenika u novoj studio posvetio se upravo proučavanju ove regije.
10 zanimljivih stvari za znati o Plutonu
Nova studija
Tim istraživača sa Sveučilišta Purdue razvio je novu teoriju kako bi objasnio zašto Plutonov mjesec Haron ima crvenkasti sjeverni pol. U svom radu objavljenom u časopisu Nature Communications, tim opisuju svoje istraživanje crvenkastih površina mnogih ledenih objekata u Kuiperovom pojasu i kako bi se oni mogli povezati s Haronovim crvenkastim polom.
Prethodna istraživanja su pokazala da su mnogi ledeni objekti u Kuiperovom pojasu djelomično ili potpuno prekriveni crvenkasto smeđim materijalom. Prethodno istraživanje također je pokazalo da je materijal vrsta tolina – tj. vrsta spojeva koji nastaju kada se organske kemikalije ‘zapljuskuju’ radijacijom. Međutim, ova spoznaja potaknula je intrigantno pitanje – odakle su organski spojevi mogli doći. U ovom novom pokušaju objašnjenja istraživači teoretiziraju da dolazi od metana koji se oslobađa iz kriovulkana.
Ispitivanje teorije
Kako bi provjerili svoju teoriju istraživači su se ‘podlogu’ testiranja odabrali upravo Plutonovom mjesecu Haron čiji je sjeverni pol prekriven tolinom. Pritom je važno istaknuti kako prethodna istraživanja sugeriraju da su plinovi koji izlaze iz Plutona odgovorni za crvenkasti pol.
Međutim prethodna su istraživanja također pokazala da je ovaj mjesec nekoć bio prekriven tekućim oceanom koji je sadržavao mnogo materijala, uključujući metan. Znanstvenici stoga predlažu drugačiju hipotezi – dok se ocean smrzavao metan bi vremenom ostao zarobljen u ledu. Također primijetili su da su se pukotine stvorile kako je voda došla pod pritisak što je dovelo do povremenih erupcija. Takve su ‘kriovulkanske ‘erupcije, sugeriraju, mogle osloboditi određenu količinu plina metana – ovaj plin, ako bi uspio dospjeti sve do sjevernog pola, smrznuo bi se i pao na površinu. Jednom na površini bio bi izložen milijunima godina sunčevog zračenja, zbog čega bi postao crven.
Istraživači su napravili simulacije molekula metana koje lebde u Haronovoj atmosferi te tako izračunali koliko je metana moglo ‘pobjeći’ i doći sve do sjevernog pola. Njihovo istraživanje dalo je obećavajuće rezultate i otvara prostor za danji nastavak istraživanja i propitivanje ove teorije. Naime, znanstvenici su otkrili da je otprilike 1000 milijardi metričkih tona plina moglo stići do sjevernog pola, što je – ističu – i više nego dovoljno za stvaranje prepoznatljive crvene ‘kape‘.
‘Misterij’ hipotetskog Planeta Devet
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
