Ukupna površina Marsa iznosi oko 145 milijuna kvadratnih kilometar, gotovo jednako kao kopnena površina svih kontinenata na Zemlji. No, za razliku od Zemlje, na Crvenom planetu nema infrastrukture, naselja ni prirodnih skloništa.
Ako bi danas trebalo odabrati mjesto za prvu ljudsku bazu, zadatak bi bio iznimno složen: svaka potencijalna lokacija zahtijevala bi ozbiljne kompromise između triju ključnih čimbenika, dostupnosti vode, energije i zaštite od zračenja.
Voda, energija i prvi kompromisi
Voda je ključ opstanka. Potrebna je za piće, higijenu, navodnjavanje usjeva i pripremu hrane, ali i kao sirovina za dobivanje goriva. Naime, kemijskom reakcijom s ugljikovim dioksidom iz marsovske atmosfere može se proizvesti metan, koristan kao raketno gorivo za povratak ili daljnje misije. No najveće rezerve leda nalaze se daleko od ekvatora, u regijama s vrlo niskim temperaturama i manjkom Sunčeve svjetlosti, što otežava opskrbu energijom i uzgoj hrane.
Za energiju se ne može računati na fosilna goriva, jer ih na Marsu jednostavno nema. Nuklearna energija bila bi moćna alternativa, no postoje dva velika problema: tehnički izazov dopreme i instalacije nuklearnog reaktora na drugi planet te politički otpor prema slanju nuklearnog materijala u svemir. Dok se ti problemi ne riješe, kolonisti bi morali računati na solarne panele.
No ni solarna energija nije bez izazova. Mars prima oko dvije trećine količine Sunčeve svjetlosti u usporedbi sa Zemljom. To znači da bi kolonisti trebali instalirati znatno više panela, stalno ih održavati i čistiti od prašine te istu energiju koristiti i za uzgoj hrane u staklenicima. Time se stvara stalni pritisak na raspodjelu resursa.
Gdje pronaći ravnotežu između vode i svjetlosti
Studija iz 2021. godine, temeljena na orbitalnom kartiranju sjeverne hemisfere Marsa, pokušala je odgovoriti na pitanje: gdje se nalazi najbolji kompromis između sunčeve svjetlosti i dostupnosti vode? Rezultati su pokazali da je rješenje u srednjim geografskim širinama, područjima između ekvatora i polova. Na tim lokacijama nema ni maksimalne svjetlosti ni maksimalnih zaliha leda, ali postoji dovoljna količina oboje da bi naselje moglo funkcionirati.
Istraživači su posebno istaknuli dva kandidata. Prvi je Arcadia Planitia, prostrano i uglavnom ravno područje s obiljem podzemnog leda. Nedostatak je što je regija izložena čestim i snažnim pješčanim olujama koje mogu ugroziti energetsku infrastrukturu. Drugi kandidat je Deuteronilus Mensae, prijelazna zona između južnih visoravni prekrivenih kraterima i sjevernih nizina. Ondje se nalaze brojni kanali i doline s ledenjacima dostupnima tijekom cijele godine. Geološka struktura regije pruža i bolju zaštitu od vjetra i oluja, pa se smatra izglednijom opcijom.
Kako riješiti problem zračenja?
Dok voda i energija nude mogućnost kompromisa, zaštita od zračenja ostaje najveći izazov. Mars nema globalno magnetsko polje ni značajnu atmosferu. Posljedica je da je čitava površina planeta izložena kozmičkom i Sunčevom zračenju. Jedini način da se smanji taj rizik jest zakloniti se ispod površine.
Nažalost, iskustvo s bušenjem Marsa vrlo je ograničeno. Misija InSight uspjela je prodrijeti svega 30-ak centimetara u tlo prije nego što se instrument pokvario, što pokazuje koliko je teško osloniti se na vlastitu opremu za gradnju podzemnih skloništa.
Zbog toga su znanstvenici još početkom 2000-ih u sklopu istraživanja Caves of Mars predložili korištenje prirodnih špilja i lava cijevi (lava tubes). Te formacije nastaju kada se površina lave stvrdne brže od unutrašnjosti, ostavljajući šuplje tunele. Takvi prostori mogli bi poslužiti kao prirodna skloništa: nude zaštitu od zračenja, stabilnije temperature i manju izloženost pješčanim olujama. Ujedno bi mogli omogućiti lakši pristup podzemnim naslagama leda, pa čak i potencijalnim rudnim žilama. Jedna od poznatijih lava cijevi otvorena je na površinu u blizini vulkana Pavonis Mons, što je čini posebno zanimljivom za buduća istraživanja.
No međutim, niti jedna lokacija na Marsu ne nudi savršene uvjete. Polarne kape imaju obilje vode i prirodnu zaštitu, ali nedostaje Sunčeve energije. Arcadia Planitia obiluje ledom, ali je izložena olujama. Deuteronilus Mensae pruža kompromis između vode i svjetlosti, dok lava cijevi i špilje nude mogućnost sigurnijeg zaklona ispod površine.
Prvi izbor lokacije za ljudsku koloniju na Marsu neće biti jednostavan. Bit će to odluka koja spaja inženjerske mogućnosti, političke odluke i znanstvenu procjenu. No jedno je sigurno: gdje god se izgradilo, prvo marsovsko stanište morat će funkcionirati unatoč stalnim kompromisima između energije, resursa i sigurnosti.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
