Ugledni futurist i računalni znanstvenik, Raymond Kurzweil, vjeruje da smo na pragu produljenja ljudskog životnog vijeka na gotovo tisuću godina kroz spajanje biotehnologije, umjetne inteligencije i nanobota.
Kurzweil, dobitnik Nacionalne medalje za tehnologiju i inovacije 1999. godine, predviđa budućnost u kojoj će ljudska dugovječnost biti drastično produžena, omogućujući pojedincima da žive do 1.000 godina.
U svojoj najnovijoj knjizi “The Singularity is Nearer” i nedavnom eseju objavljenom u Wired-u, Kurzweil iznosi svoje uvjerenje da će konvergencija novih, disruptivnih tehnologija dovesti do značajnih napredaka u produljenju života, nadmašujući najstariju provjerenu prirodnu ljudsku dob od 122 godine.
Kurzweilov optimizam temelji se na napretku u nanotehnologiji, za koju vjeruje da će igrati ključnu ulogu u produljenju ljudskog života. Prema njemu, ovaj proces produljenja života podijeljen je u tri različite faze.
Tri faze produljenja života
Prva faza uključuje primjenu trenutnih farmaceutskih i nutricionističkih znanja za prevladavanje zdravstvenih izazova. Trenutno smo u drugoj fazi produljenja života, koju karakterizira spajanje biotehnologije s umjetnom inteligencijom. Do 2030-ih, Kurzweil predviđa početak treće faze, koristeći nanotehnologiju za prevladavanje ograničenja bioloških organa.
“Kako će nanotehnologija zapravo to omogućiti?” piše Kurzweil. “Po mom mišljenju, dugoročni cilj su medicinski nanoboti.”
Uloga nanobota u produljenju života
Nanoboti, mali roboti koji mogu djelovati na molekularnoj razini, središnji su dio Kurzweilove vizije produljenja života. Ovi mikroskopski strojevi mogli bi biti dizajnirani za popravak staničnih oštećenja, praćenje zdravlja i čak zamjenu bioloških funkcija. Na primjer, nanoboti bi mogli popraviti tkiva, uništavati stanice raka i poboljšavati funkciju organa, učinkovito sprječavajući mnoge bolesti povezane sa starenjem.
Značajan proboj na ovom polju postignut je 2020. godine kada su istraživači sa Stanforda i Sveučilišta Michigan State razvili “Trojan Horse” nanopčestice sposobne ciljano eliminirati stanice koje uzrokuju aterosklerotski plak. Nakupljanje aterosklerotskog plaka može dovesti do srčanog ili moždanog udara, vodećeg uzroka smrti u Sjedinjenim Državama.
Takvi napreci pružaju uvid u potencijal nanotehnologije za revoluciju medicinskih tretmana i produljenje ljudskog života.
Specifikacije budućih medicinskih nanobota
Kurzweil opisuje buduće medicinske nanobote kao dijelove izrađene od dijamantoidnih dijelova, opremljene senzorima, manipulatorima, računalima i komunikatorima. Za razliku od konvencionalnih robota, ovi nanoboti će se kretati tijelom koristeći principe prilagođene nanoskali, gdje se fluidna dinamika značajno razlikuje od onih na većim skalama. Iskorištavat će energiju iz svoje okoline i raditi zajedno kako bi postigli svoje zadatke.
Ljudsko tijelo sastoji se od desetaka trilijuna stanica, a Kurzweil zamišlja augmentaciju tih stanica s nanobotima, potencijalno dosežući stotine milijardi nanobota po osobi. Ovi nanoboti će popravljati i održavati organe te optimizirati tjelesne funkcije regulirajući razine hormona, poboljšavajući energiju i fokus te poboljšavajući prirodne procese liječenja.
Integracija nanotehnologije i umjetne inteligencije
Integracija biotehnologije i umjetne inteligencije ključna je komponenta Kurzweilovog okvira za produljenje života. Umjetna inteligencija će igrati ključnu ulogu u razumijevanju ljudske biologije na dubljoj razini, omogućujući precizne intervencije na staničnoj razini. To će omogućiti rano otkrivanje i prevenciju bolesti, kao i optimizaciju tjelesnih funkcija.
U svojim najnovijim spisima, Kurzweil također ističe potencijal umjetne inteligencije za revoluciju genetskog inženjeringa. Stjecanjem kontrole nad našim genima i korištenjem umjetne inteligencije za simulaciju i regulaciju ekspresije gena, bit će moguće spriječiti i preokrenuti nakupljanje pogrešaka u transkripciji DNK, što je značajan uzrok starenja.
Transhumanizam i budućnost ljudskog mozga
Kao glasni zagovornik transhumanizma, Kurzweil vjeruje da će nanotehnologija imati najveći utjecaj na ljudski mozak. Predviđa da će budući ljudski mozgovi biti “više od 99,9 posto nebiološki”.
Ova integracija nanobota i mozga vjerojatno će se dogoditi u dvije faze. Prva faza uključuje postupno uvođenje nanobota u moždano tkivo za popravak ili zamjenu oštećenih neurona. Druga faza uključivat će korištenje mikroskopskih računala za stvaranje “digitalnih slojeva neokorteksa” koji će omogućiti kontrolu strojeva putem misli i učinkovito povezivanje ljudskog mozga s masivnim internetom temeljenim na oblaku.
Kurzweil, dobitnik najvišeg priznanja Sjedinjenih Država u tehnologiji za “pionirska i inovativna postignuća u računalnoj znanosti” – Nacionalne medalje za tehnologiju i inovacije, priznaje da se njegova predviđanja mogu činiti nevjerojatnima. Međutim, naglašava da su utemeljena na trenutnim znanstvenim trendovima i tehnološkim napretcima.
Kurzweil napominje da eksponencijalni rast računalne snage i naše sve veće razumijevanje ljudske biologije čine ova predviđanja mogućima i vrlo vjerojatnima.
Etika i društveni utjecaj produljenja života
Perspektiva produljenja ljudskog života na gotovo 1.000 godina također otvara etička i društvena pitanja. Pitanja o prenapučenosti, raspodjeli resursa i implikacijama dramatično produženog životnog vijeka moraju se razmotriti. Međutim, Kurzweil tvrdi da poboljšanje kvalitete života i potencijal za ublažavanje patnje čine potragu za produljenjem života vrijednim ciljem.
Kurzweilova vizija produljenja života kroz nanotehnologiju, biotehnologiju i umjetnu inteligenciju nudi uzbudljiv uvid u budućnost u kojoj bi ljudi mogli živjeti značajno duže živote.
Naravno, ova predviđanja budućnosti u kojoj se linije između tehnologije i biologije brišu do neprepoznatljivosti izazivaju ozbiljne i uznemirujuće zabrinutosti.
Upozorenja
Samo ove godine, stručnjaci za sigurnost umjetne inteligencije izdali su zlokobna upozorenja da nema dokaza da se umjetna inteligencija može kontrolirati i da bi razvoj umjetne superinteligencije mogao značiti kraj čovječanstva.
Najmanje, čak i ako tehnologija postoji u sljedećih 5-10 godina, ove zabrinutosti trebale bi nas natjerati da razmislimo želimo li integrirati umjetnu inteligenciju u ljudsko tijelo.
Što se tiče Kurzweila, on ima mnogo optimističniji pogled na budućnost i eru u kojoj će nanotehnologija ljudima dati sposobnost posjedovanja moći nalik superherojima.
“Kako nanotehnologija uzima maha, moći ćemo proizvesti optimizirano tijelo po želji: Moći ćemo trčati mnogo brže i duže, plivati i disati pod oceanom poput riba, pa čak i sebi dati radna krila ako ih želimo,” piše Kurzweil. “Misli ćemo milijune puta brže, ali najvažnije, nećemo ovisiti o preživljavanju bilo kojeg od naših tijela da bismo sami preživjeli.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
