NASA-ini znanstvenici objavili su 10. rujna 2025. rezultate istraživanja na lokalitetu Bright Angel, na rubu kratera Jezero. Ondje je rover Perseverance otkrio svijetle stijene s mineralnim čvorovima i šarenim uzorcima nalik leopardovoj koži. Analiza je pokazala da su ti uzorci mogli nastati procesima u kojima su sudjelovali mikroorganizmi. Iako to nije izravni dokaz života, riječ je o otkriću koje znatno povećava zanimanje za geološku prošlost Marsa.
Rad s roverom na Marsu znači oslanjanje na vlastita osjetila prenesena u stroj, objašnjava Ari Koeppel, poslijedoktorski istraživač na Odjelu za znanosti o Zemlji i izvanredni suradnik na Dartmouth Koledžu. Svakog dana Perseverance šalje timovima znanstvenika pakete podataka – snimke visoke rezolucije, grafove i spektre – iz kojih oni postupno rekonstruiraju okoliš.
“Taj proces stvara osjećaj svojevrsne disocijacije, nalik iskustvu ulaska u virtualnu stvarnost”, kaže Koeppel. Umjesto izravne slike terena, znanstvenici grade mentalni model prostora koristeći se nizom mjerenja koja rover prikuplja kao produžetak ljudskih osjetila.
Virtualni projekti poput MarsVR-a, Planetary Visora i Access Marsa pokušavaju taj doživljaj približiti javnosti kroz VR naočale. No većina stvarnog rada ne odvija se u vizualnim simulacijama, nego u analizi numeričkih podataka: spektralnih grafova, infracrvenih snimki i kemijskih signala. Ti zapisi nisu namijenjeni oku, nego zahtijevaju posebno znanje kako bi se pretvorili u razumljivu sliku.
Razviti intuiciju za takvo tumačenje traje godinama. Tek iskusni planetarni istraživači mogu iz naizgled apstraktnih podataka izvući koherentan prikaz geoloških procesa i krajolika. Na temelju tih rekonstrukcija nastaju znanstvene publikacije kojima se gradi naše razumijevanje Marsa.
Pet glavnih instrumenata Perseverancea
Za analizu lokaliteta Bright Angel i Beaver Falls korištena je kombinacija pet instrumenata, potpomognutih algoritmima strojnog učenja, piše Koeppel.
Alati na robotskoj ruci
Na robotskoj ruci rovera smješteni su instrumenti za uklanjanje prašine i brušenje stijena. Njihova je zadaća pripremiti čistu površinu za mjerenja.
Kamere
Perseverance ima ukupno 19 kamera. Njihova je uloga navigacija, tehnička inspekcija rovera i znanstveno istraživanje. U ovom su radu ključnu ulogu imale znanstvene kamere koje snimaju u vidljivom i infracrvenom spektru te na mikroskopskoj razini. Analiza je pokazala da su stijene nastale taloženjem vrlo sitnih čestica u vodi, sličnih glini i mulju.
Spektrometri
SuperCam i SHERLOC analizirali su kako stijene reflektiraju i emitiraju svjetlost u različitim valnim duljinama. Dobiveni su spektri, nizovi podataka koji otkrivaju kemijski sastav stijena. Tako je otkriveno da minerali sadrže vezanu vodu te da postoje tragovi organskih molekula, osnovnih gradivnih jedinica života.
Podzemni radar RIMFAX
RIMFAX (Radar Imager for Mars Subsurface Experiment) emitira radiovalove u tlo i snima odjeke, čime otkriva strukturu ispod površine. Na lokalitetu Beaver Falls pokazao je da se analizirane stijene nalaze iznad starijih sedimenata, vjerojatno nataloženih riječnom aktivnošću. Takva mjesta, gdje je voda bila dugotrajno prisutna, imaju veći potencijal za nastanak ili opstanak mikroba.
PIXL rendgenski spektrometar
PIXL (Planetary Instrument for X-ray Lithochemistry) “bombardira” stijene rendgenskim zrakama i mjeri emisiju. Na taj način otkriva kemijski sastav stijena na mikroskopskoj razini. Analiza je pokazala da se šarene pjege u stijeni razlikuju od okolnog materijala te podsjećaju na uzorke na Zemlji nastale reakcijama u vodi koje posreduju mikroorganizmi.
Što podaci znače
Zajednički podaci svih instrumenata daju višeslojnu sliku okoliša kratera Jezero. Kombinacijom spektralnih analiza, rendgenskih podataka, snimki i radarskih presjeka stvoren je geološki model lokaliteta.
Unatoč tome, rezultati nisu konačni. Signali iz stijena mogu ukazivati na biološke procese, ali mogu imati i nebiološka objašnjenja. U znanosti, posebno pri istraživanju drugog planeta, gotovo nikad nema apsolutne sigurnosti.
Za nedvojben dokaz potrebni su instrumenti poput masenih spektrometara koji mogu otkriti specifične biomarkere. Takvi su uređaji zasad preteški i presloženi za upotrebu na Marsu.
Zbog tih ograničenja, NASA je planirala da Perseverance prikuplja i hermetički zatvara uzorke stijena. Ti cilindri jezgre sada čekaju buduću misiju Mars Sample Return, koja bi ih trebala dopremiti na Zemlju.
Ako se taj plan ostvari, laboratoriji na Zemlji moći će analizirati uzorke sofisticiranim metodama, daleko osjetljivijim od instrumenata na roveru. Tek tada će biti moguće reći jesu li tragovi koje je Perseverance otkrio doista rezultat bioloških procesa.
Budućnost istraživanja pod prijetnjom rezova
Ovakva otkrića pokazuju vrijednost desetljeća ulaganja u robotske misije. No američki proračun za znanost predviđa ozbiljne rezove. Predloženo je smanjenje NASA-ina znanstvenog financiranja za 47 %. Operacije Perseverancea mogle bi biti srezane za 23 %, a pod upitnikom je i sama misija povratka uzoraka.
Takvi rezovi mogli bi ograničiti daljnji rad rovera, ali i ugroziti planove za buduće istraživačke projekte diljem Sunčeva sustava, objašnjava Koeppel.
Rover nije samo stroj, nego produžetak ljudskih osjetila i znatiželje. Putem njegovih kamera i instrumenata, čovječanstvo dobiva priliku zaviriti u okoliš star milijardama godina i tražiti odgovor na jedno od najvažnijih pitanja: je li život ikada postojao izvan Zemlje?
