Europa mora ubrzano razviti vlastiti sustav višekratnih raketa kako bi sustigla SpaceX, rekao je za agenciju AFP glavni direktor Europske svemirske agencije (ESA) Josef Aschbacher.
Američka tvrtka Elona Muska ima golemu prednost u industriji lansiranja, dok je Europa, nakon povlačenja ruskih raketa, privremeno ostala bez neovisnog načina za slanje svojih misija u svemir. To je razdoblje završilo tek u srpnju 2024., kada je napokon lansirana višestruko odgađana raketa Ariane 6. No, za razliku od SpaceX-ova modela Falcon 9, Ariane 6 nije višekratno upotrebljiva.
Aschbacher je izjavio da Europa mora “doista ubrzati” kako bi razvila vlastiti sustav višekratnog lansiranja. “Na dobrom smo putu da to ostvarimo,” dodao je u razgovoru u sjedištu AFP-a u Parizu.
Novi pristup europskom svemirskom programu
ESA je već odabrala pet europskih tvrtki koje konkuriraju za razvoj prvog višekratnog sustava lansiranja na kontinentu. Odluka o sužavanju izbora na dvije, ili možda jednu, tvrtku bit će donesena sljedećeg mjeseca na ministarskom vijeću ESA-e u njemačkom Bremenu.
“Ariane 6 je izvrsna raketa, vrlo precizna,” rekao je Aschbacher. “Imali smo tri uspješna lansiranja, a do kraja godine očekujemo još dva.”
Ipak, ESA se odlučila za “promjenu paradigme”, objasnio je direktor, jer će nova generacija raketa biti “vrlo drukčija”.
Kada se Ariane 6 počela planirati prije više od deset godina, ideja višekratne upotrebe smatrala se preskupom i tehnički prezahtjevnom. No, uspjeh SpaceX-ova Falcona 9, koji ove godine bilježi više od stotinu lansiranja, promijenio je taj pogled. ESA sada slijedi model NASA-e, koja je prestala razvijati vlastite rakete i prepustila poslove lansiranja privatnim tvrtkama poput SpaceX-a i Blue Origina.
Europski odgovor na Starlink
Velik dio lansiranja Falcona 9 posvećen je postavljanju više od 8 000 satelita koji čine Muskovu mrežu Starlink. Europska unija planira vlastitu satelitsku konstelaciju nazvanu IRIS2, koja bi trebala biti operativna do 2030.
“Europi je to prijeko potrebno,” upozorio je Aschbacher. “Moramo imati vlastite rakete koje će naše satelite moći dopremiti u svemir.”
Dodao je da će IRIS2 biti “vrlo različit” od Starlinka: sadržavat će manji broj satelita, a prioritet će biti sigurna komunikacija. Iako Europa u nekim segmentima kasni nekoliko godina, projekt predstavlja tehnološki iskorak.
Aschbacher je podsjetio da su i sustavi Galileo (europska navigacija) te Copernicus (promatranje Zemlje) u početku kasnili deset do petnaest godina za američkim GPS-om i Landsatom, ali su danas “najbolji na svijetu.”
Unatoč rastu globalne svemirske ekonomije, javna ulaganja u europski svemirski sektor opadaju. Aschbacher je zato pozvao na “snažno financijsko angažiranje” svih 23 članice ESA-e, na nadolazećem sastanku ministara.
Neizvjesnost zbog američkih rezova
U Sjedinjenim Državama administracija Donalda Trumpa predložila je značajno smanjenje proračuna NASA-e, što bi moglo dovesti do otkazivanja zajedničke misije s ESA-om za povrat uzoraka s Marsa (Mars Sample Return).
Ako do rezova dođe, Aschbacher upozorava da bi mogli biti pogođeni i drugi zajednički projekti, poput korištenja Međunarodne svemirske postaje te programa Artemis za povratak astronauta na Mjesec.
Posebno bi ugrožene mogle biti tri planirane ESA-ine misije: EnVision prema Veneri, LISA (Laser Interferometer Space Antenna) za promatranje gravitacijskih valova te rendgenski teleskop NewAthena.
Aschbacher je naglasio da Europa namjerava završiti te “vodeće misije” čak i ako se SAD povuče, moguće uz uključivanje novih partnera.
Dodao je i da postoji “zanimanje kolega iz Sjedinjenih Država” za zapošljavanje u ESA-i, što pokazuje da europski svemirski sektor privlači sve veći interes stručnjaka iz cijelog svijeta.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
