Astronomi su izravno snimili egzoplanet GJ 504b – plinovitog diva sličnog Jupiteru – kako kruži oko zvijezde nalik Suncu, udaljene oko 60 svjetlosnih godina u zviježđu Djevice. Planet je otkriven u sklopu japanskog istraživačkog projekta SEEDS, a riječ je o najnižoj masi nekog planeta koja je dosad opažena izravnim putem.
Procjenjuje se da GJ 504b ima između tri i šest masa Jupitera, što ga čini iznimno laganim za svoje razmjere. Ipak, najveće iznenađenje dolazi iz činjenice da je uopće snimljen – jer izravno opažanje egzoplaneta izuzetno je rijetko i tehnički zahtjevno.
Otkriće je omogućeno korištenjem sofisticirane kombinacije adaptivne optike i specijalnog koronografa na teleskopu Subaru, smještenom na havajskoj planini Mauna Kea.
Zahvaljujući toj tehnologiji, znanstvenici su uspjeli prigušiti sjaj matične zvijezde GJ 504 i detektirati GJ 504b kao jedva vidljivu točkicu – ali s dovoljno signala za analizu njegove atmosfere i položaja. U tome ključnu ulogu ima sustav AO188 koji precizno ispravlja iskrivljenja slike nastala zbog Zemljine atmosfere, u kombinaciji s koronografom HiCIAO, posebno razvijenim za otkrivanje slabih objekata u blizini sjajnih zvijezda.
Planet koji kruži na rubu sustava
GJ 504b nalazi se na udaljenosti od 44 astronomske jedinice od svoje zvijezde – što je otprilike udaljenost Plutona od Sunca. To je znatno dalje nego većina poznatih plinovitih divova u drugim sustavima, što izaziva nova pitanja o tome kako takvi planeti uopće nastaju.
Planet je neuobičajeno hladan za plinovitog diva: površinska temperatura procjenjuje se na oko 230 °C, što je znatno toplije od Jupitera, ali i dalje znatno niže od većine dosad otkrivenih egzoplaneta. Promatranja u infracrvenom spektru otkrila su i da mu je atmosfera iznenađujuće bistra — gotovo bez gustih oblaka koji prekrivaju druge slične svjetove. Upravo zbog toga GJ 504b pruža rijetku priliku za detaljno proučavanje.
Za razliku od tisuća egzoplaneta koje znanstvenici otkrivaju posredno — promatrajući zatamnjenja zvijezda ili male promjene u njihovom gibanju izazvane gravitacijom planeta — GJ 504b spada među rijetke planete koje smo izravno snimili.
To znači da ne ovisimo o proračunima i modelima, nego o stvarnim mjerenjima: njegov sjaj, boja i sastav atmosfere vidljivi su u podacima. Takva otkrića znatno proširuju naše razumijevanje kako se planeti formiraju i razvijaju — osobito oni koji nastaju daleko od matične zvijezde.
Kako nova generacija teleskopa, poput Jamesa Webba i europskog ELT-a, počinje raditi punim kapacitetom, upravo će planeti poput GJ 504b postati ključni za istraživanja. Što ih bolje upoznamo, to ćemo jasnije vidjeti koliko je naš Sunčev sustav zaista poseban — i koliko je toga još tamo vani.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
