Svemir

Dvije letjelice mogle bi proći kroz ionski rep kometa 3I/ATLAS

Duboka snimka međuplanetarnog kometa 3I/ATLAS, snimljena instrumentom Gemini Multi-Object Spectrograph (GMOS) na teleskopu Gemini South na vrhu Cerro Pachón u Čileu – jednom od dvaju teleskopa Međunarodnog opservatorija Gemini, koji djelomično financira Američka nacionalna zaklada za znanost (NSF), a upravlja njime NSF NOIRLab. Zasluge: International Gemini Observatory / NOIRLab / NSF / AURA / Shadow the Scientist.

Znanstvenici vjeruju da bi dvije svemirske letjelice mogle proći kroz ionski rep međuzvjezdanog kometa 3I/ATLAS, no ograničenja i birokracija mogli bi spriječiti iskorištavanje tog rijetkog trenutka. Iako je riječ o jedinstvenoj prilici, pitanje je hoće li instrumenti i političke odluke dopustiti da se nešto zaista otkrije.

Dvostruki rep kometa i neobična prilika

Kometi obično imaju dva repa. Prvi, poznat kao prašnjavi rep, zakrivljen je i blistav, dok je drugi, ionski ili plazmatski, ravniji i uvijek usmjeren od Sunca. Ti repovi mogu biti iznimno dugi, ionski rep često se proteže stotinama milijuna kilometara. Iako ionski rep međuzvjezdanog kometa 3I/ATLAS još nije uočen, dvije bi ga letjelice uskoro mogle presjeći.

Riječ je o NASA-inoj misiji Europa Clipper, namijenjenoj istraživanju ledenog Jupiterovog mjeseca Europe, i o Heri, letjelici Europske svemirske agencije (ESA) koja putuje prema binarnom asteroidu Didymosu i Dimorphosu, mjestu prve demonstracije planetarne obrane, gdje je misija DART namjerno pogodila Dimorphos i promijenila mu orbitu.

Prema novoj studiji, obje će se letjelice uskoro poravnati tako da bi se mogle naći unutar ionskog repa kometa. To će se dogoditi u iznimno pogodnom trenutku: 29. listopada komet će biti na najmanjoj udaljenosti od Sunca, oko 203 milijuna kilometara, što će ujedno označiti vrhunac njegove aktivnosti. Upravo tada, Hera i Europa Clipper nalazit će se unutar mogućeg područja repa.

Hoće li letjelice iskoristiti priliku?

Hera će se u pravom položaju naći prva, između 25. listopada i 1. studenoga, točno u vrijeme najveće aktivnosti kometa. No, iako je ESA poznata po spremnosti da reagira na ovakve prilike, Hera nema odgovarajuće instrumente za izravno mjerenje ionskog repa.

“Koliko razumijem, Hera nije opremljena instrumentima za mjerenja na licu mjesta, pa neće moći zabilježiti svojstva kometovog repa dok prolazi kroz njega,” rekao je glasnogovornik ESA-e za IFLScience. Dodao je kako će tim proučiti studiju i javnost obavijestiti ako dođe do novih razvoja.

Europa Clipper, s druge strane, ima instrumente sposobne za takvo istraživanje. Ako uvjeti u Sunčevu vjetru budu povoljni između 30. listopada i 6. studenoga, “Europa Clipper ima rijetku priliku uzorkovati rep jednog međuzvjezdanog objekta,” navode autori rada. No, još nije poznato hoće li NASA doista provesti ta promatranja.

Ako nijedna letjelica ne uspije “uhvatiti trag” kometa 3I/ATLAS, znanstvenici ipak ne ostaju bez opcija. Dok je komet sada nevidljiv sa Zemlje, nalazi se s druge strane Sunca, ESA-ina misija JUICE planira ga promatrati 2. i 25. studenoga. Možda neće prikupiti uzorak međuzvjezdanog posjetitelja, ali će svejedno omogućiti vrijedna znanstvena opažanja.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Teme
  • 3I/ATLAS
  • Europa Clipper
  • HERA
  • JUICE
  • Komet
  • Međuzvijezdani objekt

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.