Znanstvenici vjeruju da bi dvije svemirske letjelice mogle proći kroz ionski rep međuzvjezdanog kometa 3I/ATLAS, no ograničenja i birokracija mogli bi spriječiti iskorištavanje tog rijetkog trenutka. Iako je riječ o jedinstvenoj prilici, pitanje je hoće li instrumenti i političke odluke dopustiti da se nešto zaista otkrije.
Dvostruki rep kometa i neobična prilika
Kometi obično imaju dva repa. Prvi, poznat kao prašnjavi rep, zakrivljen je i blistav, dok je drugi, ionski ili plazmatski, ravniji i uvijek usmjeren od Sunca. Ti repovi mogu biti iznimno dugi, ionski rep često se proteže stotinama milijuna kilometara. Iako ionski rep međuzvjezdanog kometa 3I/ATLAS još nije uočen, dvije bi ga letjelice uskoro mogle presjeći.
Riječ je o NASA-inoj misiji Europa Clipper, namijenjenoj istraživanju ledenog Jupiterovog mjeseca Europe, i o Heri, letjelici Europske svemirske agencije (ESA) koja putuje prema binarnom asteroidu Didymosu i Dimorphosu, mjestu prve demonstracije planetarne obrane, gdje je misija DART namjerno pogodila Dimorphos i promijenila mu orbitu.
Prema novoj studiji, obje će se letjelice uskoro poravnati tako da bi se mogle naći unutar ionskog repa kometa. To će se dogoditi u iznimno pogodnom trenutku: 29. listopada komet će biti na najmanjoj udaljenosti od Sunca, oko 203 milijuna kilometara, što će ujedno označiti vrhunac njegove aktivnosti. Upravo tada, Hera i Europa Clipper nalazit će se unutar mogućeg područja repa.
Hoće li letjelice iskoristiti priliku?
Hera će se u pravom položaju naći prva, između 25. listopada i 1. studenoga, točno u vrijeme najveće aktivnosti kometa. No, iako je ESA poznata po spremnosti da reagira na ovakve prilike, Hera nema odgovarajuće instrumente za izravno mjerenje ionskog repa.
“Koliko razumijem, Hera nije opremljena instrumentima za mjerenja na licu mjesta, pa neće moći zabilježiti svojstva kometovog repa dok prolazi kroz njega,” rekao je glasnogovornik ESA-e za IFLScience. Dodao je kako će tim proučiti studiju i javnost obavijestiti ako dođe do novih razvoja.
Europa Clipper, s druge strane, ima instrumente sposobne za takvo istraživanje. Ako uvjeti u Sunčevu vjetru budu povoljni između 30. listopada i 6. studenoga, “Europa Clipper ima rijetku priliku uzorkovati rep jednog međuzvjezdanog objekta,” navode autori rada. No, još nije poznato hoće li NASA doista provesti ta promatranja.
Ako nijedna letjelica ne uspije “uhvatiti trag” kometa 3I/ATLAS, znanstvenici ipak ne ostaju bez opcija. Dok je komet sada nevidljiv sa Zemlje, nalazi se s druge strane Sunca, ESA-ina misija JUICE planira ga promatrati 2. i 25. studenoga. Možda neće prikupiti uzorak međuzvjezdanog posjetitelja, ali će svejedno omogućiti vrijedna znanstvena opažanja.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
