Velika Sunčeva pjega AR3038 čiji se promjer poduplao unutar 24 sata, sada je gotovo 2,5 puta veća od Zemlje, a uz to je i usmjerena direktno prema našem planetu.
Sunčeva pjega AR3038
Promjer Sunčeve pjege AR3038 sada iznosi 31.900 kilometara.”Jučer je sunčeva pjega AR3038 bila velika. Danas je ogromna. Sunčeva pjega koja brzo raste udvostručila se u samo 24 sata. AR3038 ima nestabilno ‘beta-gama’ magnetsko polje koje sadrži energiju za sunčeve baklje [srednje veličine] M-klase i izravno je okrenuto prema Zemlji.” – piše Spaceweather.com, stranica koja prati vijesti o sunčevim bakljama, geomagnetskim olujama i svemirskom vremenu.
Sunčeva aktivnost inače raste i opada u skladu s 11-godišnjim ciklusima, ali u posljednje je vrijeme Sunce mnogo aktivnije, s gotovo dvostruko više Sunčevih pjega od predviđenog. Izgledno je da će se intenzivna Sunčeva aktivnost nastaviti penjati sljedećih nekoliko godina, dosegnuvši ukupni maksimum 2025. godine.
Zemlja na nišanu Sunčeve pjege još nekoliko dana
Ako se Sunčeva pjega okrenuta prema Zemlji formira u blizini Sunčevog ekvatora (upravo tamo gdje se nalazi AR3038), obično joj treba nešto manje od dva tjedna da se uslijed rotacija makne s položaja koji bi mogli predstavljati ugrozu za Zemlju. AR3038 leži blago sjevernije od Sunčevog ekvatora i prošla je oko polovice potrebne putanje tako da će Zemlja ostati na nišanu još nekoliko dana. Međutim, unatoč neviđeno brzom rastu, divovska Sunčeva pjega vjerojatno nije tako opasna kako izgleda.
Baklje koje bi mogla proizvesti bile bi klase M, što znači da bi eventualno moglo doći do kratkih radio-zamračenja na polarnim regijama uz nešto manje količine zračenja. Baklje M klase najčešći su tip solarnih baklji. Veći je problem što Sunce povremeno ispušta ogromne baklje X-klase (najjača kategorija) koje mogu izazvati široka zamračenja na strani Zemlje koja je izložena baklji, no takve se baklje javljaju mnogo rjeđe od ovakvih manjih erupcija.
Primijećeno mega koronalno izbacivanje mase iz zvijezde nalik Suncu – čeka li ovo i nas?
Sunčeve pjege, Sunčeve baklje i koronalna izbacivanja mase (CME)
Sunčeve pjege tamne su mrlje na površini Sunca, nastale uslijed snažnih magnetskih poremećaja Sunčeve plazme koja se spaja u čvorove (korone). Ovi čvorovi katkad mogu puknuti, oslobađajući snažne izboje poput solarnih baklji ili eksplozija solarnog materijala poznatih kao koronalna izbacivanja mase (CME). Kada solarna baklja pogodi gornji dio Zemljine atmosfere, rendgenske zrake i ultraljubičasto zračenje ioniziraju atome, što onemogućuje odbijanje visokofrekventnih radio valova od njih, stvarajući radio-zamračenje.
Radio-zamračenja događaju se nad područjima na Zemlji koja su osvijetljena Suncem dok je baklja u tijeku, a takva se zamračenja klasificiraju od R1 do R5, ovisno o njihovom intenzitetu. U travnju i svibnju dvije su takve solarne baklje uzrokovale nestanak struje (jačine R3) iznad Atlantskog oceana, Australije i Azije. S obzirom solarne baklje putuju brzinom svjetlosti, potrebno im je samo 8 minuta da dođu do nas, s prosječne udaljenosti od oko 150 milijuna kilometara.
Ekstremne geomagnetske oluje mogle bi ugroziti satelite
Sunčeve pjege s vremena na vrijeme mogu izbaciti velike količine solarnog materijala. Naše magnetsko polje apsorbira dio tog materijala, ali može doći do snažnih geomagnetnih oluja. Premda ovakve oluje stvaraju šarene aurore na noćnom nebu diljem Zemlje, one nisu nimalo “šarene” i bezopasne jer mogu srušiti brojne satelite, a potencijalno i uništiti infrastrukturu koja služi za održavanje interneta u svijetu.
Najveća zabilježena solarna oluja u suvremenoj povijesti bila je Carringtonov događaj 1859. Tada je oslobođena energija ravna 10 milijardi atomskih bombi od 1 megatona. Nakon što je oluja udarila Zemlju, snažan tok solarnih čestica spržio je telegrafske sustave diljem svijeta i uzrokovao aurore svjetlije od punog mjeseca čak i na mjestima blizu ekvatora. Danas bi takav događaj prouzročio štetu koja bi se mjerila u bilijunima dolara, oštetivši dobar dio električne infrastrukture.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.