Američka tvrtka Impulse Space, koju je osnovao bivši inženjer SpaceX-a Tom Mueller, predstavila je plan kojim bi do 2028. godine mogla započeti redovite isporuke tereta srednje veličine na Mjesec. Mueller je u objavi na blogu istaknuo da bi projekt popunio “kritičnu prazninu u mogućnostima dostave lunarnog tereta.”
Tom Mueller bio je prvi zaposlenik Elona Muska u SpaceX-u i jedan od ključnih stručnjaka zaslužnih za razvoj raketnih motora te tvrtke. SpaceX je napustio 2020. godine i osnovao Impulse Space s ciljem poboljšanja tehnologije pogona i manevriranja u svemiru.
Svemirska letjelica Mira, koju je razvio Impulse Space, već je dokazala svoje mogućnosti u dvjema misijama LEO Express, provedenima u niskoj Zemljinoj orbiti 2023. i 2025. godine. Tvrtka ujedno razvija pogonski modul Helios, namijenjen prijevozu tereta u više orbite.
“Dosad smo djelovali u orbitama najbližima Zemlji, ali naš rad na poboljšanju svemirske mobilnosti ne završava na geostacionarnoj orbiti,” napisao je Mueller. “Zato sada predstavljamo prve planove za sljedeću fazu našeg razvoja, koja počinje s Mjesecom.”
Novi lunarni lander i plan putovanja
Prema planu Impulse Spacea, novi lunarni lander bio bi spojen s pogonskim modulom Helios. U prvoj fazi misije zajednički teret lansirao bi se u nisku Zemljinu orbitu pomoću rakete srednje ili velike nosivosti. Nakon toga bi Helios aktivirao svoj motor i tijekom otprilike tjedan dana preveo teret prema niskoj mjesečevoj orbiti. U završnom koraku lander bi se odvojio i spustio na površinu Mjeseca.
Mueller objašnjava da bi takav sustav popunio prazninu na tržištu prijevoza tereta mase između 0,5 i 13 tona. “Isporuke te veličine mogle bi obuhvaćati lunarna vozila, rovere, komunikacijske relejne sustave, izvore napajanja te module za boravak,” napisao je.
Taj raspon mase smješta Impulseov lander između manjih letjelica poput Griffina tvrtke Astrobotic, koji može prevesti do 625 kilograma, i Nova-C landera tvrtke Intuitive Machines, kapaciteta 130 kilograma, s jedne strane te velikih sustava poput SpaceX-ova Starshipa (100 tona) i Blue Originova Blue Moon Mark 2 (30 tona) s druge.
Konkurencija i razvoj tehnologije
Model Blue Moon Mark 1 tvrtke Blue Origin, namijenjen prijevozu do tri tone tereta, nalazi se upravo unutar raspona mase koji je naveo Mueller. Prva misija tog landera prema Mjesecu planirana je za iduću godinu.
Mueller je istaknuo da je razvoj pogonskog modula Helios već u završnoj fazi te da je prvi let planiran za kraj iduće godine. Impulse je u međuvremenu započeo i izradu motora za lunarni lander, koji će koristiti kombinaciju dušikovog oksida i etana kao pogonsko gorivo, “isti spoj koji je uspješno korišten u svemiru na letjelici Mira,” dodao je Mueller.
“Uz kombinaciju Heliosa i landera koji razvijamo u Impulseu, procjenjujemo da ćemo od 2028. godine moći godišnje dostavljati do šest tona tereta na Mjesec, kroz dvije misije, uz konkurentne troškove,” napisao je. “Svaki sustav Helios + lander mogao bi prenijeti otprilike tri tone korisnog tereta.”
Cilj: trajna ljudska prisutnost u svemiru
Mueller naglašava da Impulse ulazi u područje lunarne logistike s ciljem podrške “trajnoj ljudskoj prisutnosti u svemiru, koja bi mogla poslužiti kao polazište za misije dublje u Sunčev sustav.” Dodao je i da Mjesec sadrži resurse potencijalno velike vrijednosti, poput helija-3, koji bi se jednog dana mogao vraćati na Zemlju.
Prema njegovim riječima, NASA i Bijela kuća jasno poručuju da je “povratak čovjeka na Mjesec ključan za očuvanje i jačanje američkog vodstva u svemiru.” Iako Mueller nije otkrio postoji li konkretan interes NASA-e za suradnju, realno je očekivati da bi Impulse, ako ispuni planove, mogao konkurirati za buduće ugovore o prijevozu tereta.
Mjesec, međutim, nije jedino odredište koje Impulse planira dosegnuti. Prije tri godine tvrtka je najavila partnerstvo s Relativity Spaceom, usmjereno na razvoj landera koji bi do 2029. trebao sletjeti na Mars. Poveznica između dostava na Mjesec i budućih misija prema Crvenom planetu, kako je Mueller naznačio, mogla bi biti tema jedne od njegovih sljedećih objava.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
