Astronomi su tijekom opažanja u lipnju 2025. otkrili znakove postojanja novog objekta u orbiti oko udaljenog patuljastog planeta Kvaoar. Iako je taj ledeni svijet već poznat po dva prstena i jednom mjesecu, nova zabilježena pojava iznenadila je i same istraživače.
Do otkrića je došlo 25. lipnja 2025. tijekom zvjezdane okultacije, kada je Kvaoar prolazio ispred udaljene zvijezde. Astronomi su tada pratili poznati prsten Q1R, očekujući da će izazvati kratkotrajno zatamnjenje svjetlosti pozadinske zvijezde. Umjesto toga, zabilježeno je potpuno zaklanjanje svjetla u trajanju od 1,23 sekunde, što upućuje na postojanje zasebnog objekta.
Analiza signala pokazala je da je riječ o čvrstom tijelu, poput mjeseca, a ne o prašinom bogatom prstenu. “S obzirom na izostanak drugih uvjerljivih objašnjenja, najvjerojatniji uzrok ove okultacije bio je objekt u orbiti oko Kvaoara – bilo novi satelit ili treći prsten”, navode autori u radu objavljenom u časopisu Research Notes of the AAS.
Satelit vjerojatniji od trećeg prstena
Mogućnost postojanja trećeg prstena nije isključena, no dosadašnja opažanja svemirskog teleskopa James Webb (JWST) nisu pokazala nikakve tragove dodatnog prstena na toj lokaciji. To jača pretpostavku da se radi o mjesecu, a ne o prstenu.
Kvaoar je patuljasti planet u Kuiperovu pojasu, golemoj regiji zaleđenih tijela iza Neptuna. Njegov polumjer iznosi oko 555 kilometara, a za obilazak Sunca potrebno mu je 286 zemaljskih godina. Ima poznatog mjeseca Weywota, koji kruži na udaljenosti od oko 14.500 kilometara.
Godine 2023. otkrivena su i dva prstena, oba smještena izvan tzv. Rocheove granice – udaljenosti unutar koje bi gravitacija planeta trebala razbiti manja tijela umjesto da im dopusti formiranje stabilnog prstena. Ta činjenica već je dovela u pitanje dosadašnja shvaćanja nastanka i stabilnosti prstenastih sustava.
Ako se potvrdi da Kvaoar doista ima još jedan mjesec ili prsten, to će dodatno zakomplicirati već neobičnu sliku tog sustava. Nadolazeća promatranja teleskopom JWST trebala bi razjasniti prirodu objekta i pokazati postoje li možda i drugi, još neotkriveni sateliti ili prsteni.
Ovakva otkrića ne samo da proširuju naše znanje o samom Kvaoaru, već mogu pružiti uvid u procese formiranja planetarnih sustava u udaljenim i hladnim dijelovima Mliječne staze.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
