kozmos.hr
Jeste li znali?

Top 15 zanimljivosti o Suncu

Sunce. Izvor: NNASA/CXC/INAF/Argiroffi, C. et al./S. Wiessinger.
objavljeno

O Suncu

Sunce je zvijezda koja se nalazi u središtu našeg Sunčevog sustava, a od Zemlje je udaljena oko 149.600.000 kilometara ili jednu astronomsku jedinicu. Svjetlosti koja dolazi sa Sunca potrebno je oko osam i pol minuta da bi stigla do Zemlje. Sunčeva plazma isprepliće se sa Sunčevim magnetskim poljima. Naše Sunce promjera je oko 1.392.000 kilometara što je preko 100 puta više od Zemlje, a masa mu je oko 2 x 1030 kilograma, otprilike 330.000 puta veća od Zemljine. Obujam Sunca 1,3 milijuna je puta veći od Zemlje, a njegova prosječna gustoća jest oko 411 kg/m³ tj. oko četiri puta rjeđa od Zemljine.

Sunce sadrži većinu poznatih kemijskih elemanta, a unutar sastava najveći udio (oko 70%) ima vodik, zatim helij (28%) i nešto manje od 2% zajedno kisik, ugljik, željezo i ostalo. Sunce spada u G2V zvjezdanu klasu poznatu kao žuti patuljak. Boja Sunčeve svjetlosti je bijela, no zbog atmosferskog učinka djeluje žuto, naračansto i crveno. Površinska temperatura je 5.505 °C, a energiju proizvodi nuklearnom fuzijom odnosno pretvaranjem vodika u helij. U Sunčevoj jezgri svake sekunde fuzionira se oko 4.300.000.000 kilograma vodika. Pored toga Sunce je svjetlije od 85% zvijezda u našoj galaksiji, gdje većinom nailazimo na crvene patuljke.

Gornji dio Sunčeve atmosfere naziva se korona i ona konstantno ispušta plazmu u obliku Sunčevog vjetra (struja nabijenih čestica koja se širi do 100 astronomskih jedinica). Sunčev vjetar proizvodi heliosferu, najveću strukturu u Sunčevom sustavu koja se sastoji od međuzvjezdane tvari. Sunce nikad ne miruje, već se kreće zajedno sa Sunčevim sustavom prema zviježđu Lav, a to je pak rezultat kretanja Mliječne staze. Za jednu rotaciju oko središta Mliječne staze (udaljenog oko 25.000 svjetlosnih godina od Sunca) Sunčevom sustavu potrebno je oko 2300 milijuna godina.

Slijedi top 15 zanimljivih činjenica o Suncu!

1. Sunce se sastoji od drugih zvijezda

Sunce je zvijezda druge generacije, što znači da je djelomično sastavljeno od drugih starijih zvijezda.

2. Sunce je fuzijski ‘reaktor’

Sunce stvara svoju energiju putem procesa poznatog kao nuklearna fuzija. Pored toga, Sunce svaku sekundu otpušta više energije od količine koju su ljudi iskoristili u posljednjih 10.000 godina. Što bi tek bilo da smo u stanju iskoristiti svu ovu energiju sa Sunca?

3. Bez Sunca ne bi bilo života

Bez Sunca ne bi bilo života na Zemlji. Sunce proizvodi energiju koja podržava sav život na Zemlji zahvaljujući procesu poznatom kao fotosinteza. Svaki dan biljke na zdrav i održivi način pretvaraju Sunčevu svjetlost u energiju koju potom pohranjuju, proizvodeći hranjive tvari i kisik. U tom procesu biljke apsorbiraju šest puta više energije nego što su ljudi iskoristili u svojoj povijesti. Biljke su u tom pogledu sofisticiranije čak i od naše suvremene tehnologije.

4. Sunce nije žuto, već šareno

Na Zemlji nam se čini da Sunce mijenja boje od žute prema crvenoj, no to se događa zbog atmosferskih učinaka. Kada bismo otišli u svemir, Sunce bi izgledalo bijelo. Ipak, oni koji razumiju kako funkcionira svijetlost, znaju da je boja objekta koju mi vidimo zapravo ona boja koju objekt ne upija odnosno ne reflektira (a reflektira samo one boje koje posjeduje). Kada vidimo bijelu boju to je zapravo kombinacija svih boja osim bijele, što znači da je Sunce šareno.

5. Sunce je gotovo savršena sfera

Sunce je najbliži primjer savršene sfere kojeg smo dosad otkrili u prirodi. Razlika između ekvatorskog i polarnog promjera Sunca iznosi neznatnih 10 kilometara.

6. Sunčeva snažna gravitacija drži planete na okupu

Sunčevo ogromno gravitacijsko polje sprječava planete da odlete u svemir. Sunčeva gravitacijska sila na ekvatoru 28 puta je jača od Zemljine, što znači, primjerice, da bi naša težina na Suncu bila 28 puta veća od one na Zemlji. Uzmimo da smo teški oko 75 kilograma na Zemlji, naša bi težina na Suncu iznosila 2.100 kilograma.

8. Sunce može u bilo kojem trenutku ‘spržiti’ našu tehnologiju

Geomagnetske oluje na Zemlji koje nastaju uslijed pojačane Sunčeve aktivnosti (kada Sunce zbog jakog magnetizma ispušta solarne baklje i koronalne izbačaje mase) mogu ponekad biti toliko jake da su u stanju poremetiti naše satelitske mreže, telekomunikaciju te radio i TV prijenos. Pored toga može doći do kratkih spojeva na električnim mrežama kada visokoenergetske čestice sa Sunca probiju visokonaponske kablove i sklopke, što može izazvati prekid opskrbe električnom energijom. U slučaju da nas pogodi geomangetska oluja najvećeg inteziteta, šteta koja bi nastala brojala bi se u bilijunima dolara, a popravak bi trajao desetljećima.

8. Sunce će se jednog ‘dana’ ugasiti

Prema procjenama, Sunce je trenutno na polovici životnog vijeka i ima vodika za još 5 milijardi godina. Kad se vodik istroši, ostat će helija za još 100-injak milijuna godina. Tada će se Sunce pretvoriti u crvenog diva i progutati Merkur, Veneru i Zemlju. Nakon toga će postati bijeli patuljak veličine Zemlje, ohladiti se i preći u fazu crnu patuljka.

9. Na Suncu se redovito odvijaju ‘eksplozije’ ravne milijunama hidrogenskih bombi

Količina energije koju oslobađa Sunčeva baklja jednaka je eksploziji milijuna hidrogenskih bombi od 100 megatona. To je deset milijuna puta više od energije oslobođene tijekom prosječne vulkanske eurpcije, ali manje od desetine ukupne energije koju Sunce emitira svake sekunde.

10. Sunce sadrži 99,86 % mase Sunčevog sustava

Sunce čini oko 99,86% mase Sunčevog sustava i ima otprilike 330.000 puta veću masu od Zemljine.

11. Rotacija Sunčevih magnetskih polova odvija se svakih 11 godina

Sunčev magnetski polaritet mijenja se svakih 11 godina, što znači da Sjeverni pol postaje Južni pol, a Južni postaje sjeverni.

12. Sunce je lopta plina i nema čvrstu površinu

Sunce nema čvrstu površinu kao što ima Zemlja. Njegova gustoća eksponencijalno opada s povećanjem udaljenosti od njegovog središta.

13. Suncu treba između 25 i 35 dana za rotaciju oko svoje osi

Suncu je potrebno od 25 do 35 dana da bi izvršilo okretaj oko svoje osi. No, za razliku od planeta, na Suncu je unatoč rotaciji uvijek dan.

14. Površina Sunca je ‘ledeni pol’ naspram njegovog središta

Površinska temperatura Sunca iznosi tek 5.500 °C, njegovo središte ima temperaturu od vrtoglavih 15 milijuna °C.

15. Dijelovi Sunca koji su relativno hladniji izgledaju tamnije

Tamnije i hladnije regije Sunca poznate su kao Sunčeve pjege. Hladnije su jer imaju jako magnetsko polje koje sprječava konvekciju energije.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.