Prošlo je već više desetljeća od kada je jedna svemirska misija na Zemlju donijela uzorke s Mjesečeve površine. Nedavno je tom dugoročnom izbivanju došao kraj. Naime, kineska misija donijela je uzorke koji su ne samo prekinuli višedesetljetni (nesretni) niz, već su – kako prenose kineski znanstvenici ovaj utorak – dokazali vulkansku aktivnost na Mjesecu mnogo bliže našemu vremenu nego što se prije mislilo.
Uzorci koji su „pomladili“ planet za 900 milijuna godina
Kineska letjelica prošle je godine donijela nove uzorke Mjesečevog površinskog kamenja i tla. Riječ je o misiji koja ne predstavlja samo prvu misiju čovječanstva na Mjesec nakon četiri desetljeće pauze – od završetka „utrke“ između SAD-a i SSSR-a – već i važan korak u razvoju kineskog svemirskog programa.
Među analiziranim uzorcima nalazio se i onaj bazalta (oblika ohlađene lave), star otprilike 2.03 milijardi godina, koji je „pogurao“ posljednji poznati datum vulkanske aktivnosti na Mjesecu bliže današnjici za čak 900 milijuna godina. Kao što prenosi Kineska akademija znanosti analiza uzoraka „otkrila je da se Mjesečeva unutrašnjost još razvijala prije otprilike dvije milijarde godina“.
Prethodno poznati uzorci Mjesečevih stijene – koji su na Zemlju došle s američkim i sovjetskim misijama 1960/70-ih – smještali su posljednju granicu aktivnost u vrijeme prije otprilike 2.8 milijardi godina. Međutim, budući da su uzeti sa starijih dijelova Mjesečeve površine, ostavili su mnoga otvorena pitanja za znanstvenike.
Znanstveni značaj – otvaranje novih pitanja
„Chang’e 5“ misija – nazvan po kineskoj božici Mjeseca – prikupila je dva kilograma uzoraka s prostora Mons Rümkera u Oceanu oluja (lat. Oceanus Procellarum) koji je do ove misije bio neistražen dio Mjesečeve površine. Jedan od glavnih kriterija kineskih znanstvenika pri odabiru mjesta za slijetanje bila je upravo pretpostavka – temeljena na nižoj zastupljenosti meteorskih kratera na površini – da je spomenuto područje formirano bliže našemu vremenu.
Audrey Bouvier, profesorica planetologije na njemačkom sveučilištu u Bayreuthu, na konferenciji je rekla da „su rezultati iznimno uzbudljivi i pružaju nevjerojatne znanstvene informacije i rezultate, neophodne za razumijevanju Mjesečeve formacije i evolucije“. Spomenuti nalazi kineskih znanstvenika – obznanjeni javnosti u tri članka objavljena u časopisu Nature u utorak – otvaraju niz novih pitanja na koja znanstvenici tek trebaju dati odgovore kako bi odgonetnuli tajne povijesti Mjeseca. Li Xianhua – jedna od autorica tekstova – tek je ukratko skrenula pažnju na jedno od njih: „Postavlja se pitanje kako je Mjesec održavao vulkansku aktivnost toliko dugo? Mjesec je prirodno malen i trebao bi brzo raspršiti toplinu; ili smo barem tako do sada mislili“.
Budućnost kineskog svemirskog programa
Uzorci Chang’e 5 misije označili su veliki korak za kineski svemirski program koji je do sada već poslao rover na Mars i spustio još jednu misiju na drugu stranu Mjeseca. Kina, zemlja koja se utrkuje da sustigne Sjedinjene Američke Države i Rusiju, u subotu je poslala i tri astronauta na svoju novu svemirsku postaju, koja bi trebala postati operativna do 2022. godine.
https://kozmos.hr/kina-zeli-izgraditi-kilometar-dugu-svemirsku-postaju/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi.KOZMOS Telegram
Izvori:
