Znanstvenici koji su analizirali uzorke s asteroida Bennu identificirali su svih pet nukleobaza—ključnih molekularnih sastojaka DNK i RNK—uz niz minerala neophodnih za život. Ovo je prvi put da su sve nukleobaze pronađene na izvanzemaljskom tijelu, što dodatno podupire teoriju da su temeljni građevni blokovi života možda nastali izvan Zemlje.
Otkriveni kemijski spojevi rezultat su detaljne analize materijala koji je prikupila NASA-ina misija OSIRIS-REx, a zatim donijela na Zemlju u listopadu 2023. Dva neovisna istraživačka tima, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Astronomy, potvrdila su da asteroid Bennu sadrži bogatstvo spojeva povezanih s ranim kemijskim procesima koji su prethodili nastanku života na našem planetu.
4,6 milijardi godina stara kemija Bennua
Bennu, bogat ugljikom, relikt je iz doba formiranja Sunčevog sustava, što ga čini izuzetno vrijednim za istraživanje podrijetla organskih molekula. Njegov kemijski sastav otkriva obilje ugljika, sumpora, fosfora, fluora i natrija—elemenata koji su povezani s biološkim procesima na Zemlji. Neki minerali pronađeni na Bennuu slični su onima u isušenim jezerskim sedimentima na našem planetu, no potječu iz razdoblja koje prethodi postojanju prvih oceana za nekoliko milijardi godina.
“Sada znamo da su se osnovni sastojci života na Bennuu kombinirali na iznimno zanimljive i složene načine,” izjavio je Tim McCoy, kustos Smithsonianovog Nacionalnog prirodoslovnog muzeja i jedan od autora studije.
Kozmički recept za život?
Jedan od najintrigantnijih dijelova ovog otkrića je prisutnost natrijeva karbonata—minerala koji se na Zemlji obično nalazi u isušenim jezerima koja su nekoć podržavala mikrobni život. U tim karbonatnim naslagama istraživači su identificirali 11 ključnih minerala koji mogu služiti kao prekursori organskih spojeva. Ova otkrića sugeriraju da je Bennu možda nekoć sadržavao tekuću vodu, što je ključni sastojak za razvoj života.
Zaseban tim japanskih znanstvenika analizirao je drugi dio uzorka i potvrdio prisutnost svih pet nukleobaza: adenina, guanina, citozina, timina i uracila. Ove molekule, kada se kombiniraju s ribozom i fosfatom, čine okosnicu DNK i RNK, genetskog koda svih živih organizama.
Ovo otkriće nadovezuje se na ranija istraživanja misije Hayabusa2, koja je 2023. donijela uzorak s asteroida Ryugu. Iako je Ryugu sadržavao uracil, preostale nukleobaze nisu bile prisutne, što Bennu čini prvim izvanzemaljskim tijelom na kojem su otkrivene sve.
Je li Bennu podržavao uvjete za nastanak života?
Iako je prisutnost ključnih molekula za život na Bennuu sada neupitna, ostaje nejasno jesu li uvjeti na ovom asteroidu omogućili daljnji razvoj složenijih bioloških struktura. Znanstvenici nagađaju da slični slani okoliši mogu postojati i na drugim tijelima Sunčevog sustava, uključujući Cereru i ledeni mjesec Enceladus, što povećava vjerojatnost da su kemijski procesi povezani sa životom daleko rašireniji nego što se dosad mislilo.
Kako bi istražili ovu mogućnost, znanstvenici planiraju ponovno analizirati meteorite iz postojećih zbirki, tražeći tragove istih minerala i organskih spojeva pronađenih na Bennuu. Ako se otkriju slični kemijski sastavi na drugim svemirskim tijelima, to bi moglo dodatno potvrditi hipotezu da osnovni sastojci života nisu specifični samo za Zemlju, već su dio šireg kozmičkog procesa.
Koliko je Bennu opasan?
Eh… saha. Osim svoje znanstvene vrijednosti, Bennu je poznat i kao jedan od najopasnijih asteroida. S procijenjenom šansom od 1 prema 2.700 da 2182. godine udari u Zemlju, njegova orbita se pomno prati. Razumijevanje sastava i strukture ovog asteroida ključno je ne samo za znanstvena istraživanja, već i za buduće strategije planetarne obrane te potencijalno iskorištavanje svemirskih resursa.
NASA-ina misija OSIRIS-REx, lansirana 2016., provela je dvije godine orbitirajući Bennu prije nego što je prikupila uzorak pomoću inovativnog sustava dušičnog mlaza kako bi izbjegla kontaminaciju. Nakon sedam godina i 320 milijuna prijeđenih kilometara, letjelica je uspješno isporučila uzorak na Zemlju, gdje znanstvenici sada otkrivaju njegove tajne.
Tragovi života skriveni u svemiru?
Uzorak s Bennua pruža snažne dokaze da su kemijski prekursori života možda nastali u svemiru te dostavljeni na Zemlju putem asteroida. Ova revolucionarna istraživanja ne samo da produbljuju naše razumijevanje rane planetarne kemije, već otvaraju nova poglavlja u potrazi za životom izvan našeg planeta.
Dok znanstvenici nastavljaju analizirati uzorak s Bennua, jedno pitanje ostaje otvoreno: Ako su osnovni sastojci života bili raspršeni diljem svemira, može li to značiti da život postoji i drugdje? Buduće misije i daljnje analize možda će nas dovesti korak bliže odgovoru na jedno od najvećih pitanja čovječanstva.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
