Otkriven je planet sličan Zemlji, udaljen 4.000 svjetlosnih godina u Mliječnom putu, koji znanstvenicima nudi ključne uvide u moguću budućnost našeg planeta. Egzoplanet, koji kruži oko bijelog patuljka, otkriven je naprednom tehnologijom i može pomoći u razumijevanju sudbine Zemlje kada naše Sunce završi svoj životni ciklus.
U scenariju koji se odvija u dalekoj budućnosti, Sunce će proći kroz drastične promjene. Kako se bude širilo u crvenog diva, ono će progutati Merkur i Veneru, dok će Zemlja biti potisnuta u udaljeniju orbitu. No, pitanje ostaje — može li Zemlja preživjeti tako ekstremne kozmičke uvjete?
Novo otkriće, promatrano teleskopom Keck na Havajima, daje naznake da je to moguće. Sustav sadrži bijelog patuljka – zvjezdani ostatak s polovicom mase našeg Sunca – te planet veličine Zemlje u orbiti dvostruko većoj od trenutne Zemljine. Ovo otkriće nudi potencijalni model za budućnost našeg planeta kada Sunce završi svoj životni ciklus.
Evolucija Sunca i njen utjecaj na Zemlju
Kako Sunce stari, proširit će se u crvenog diva, a vanjski slojevi će biti izbačeni u svemir, što će uzrokovati migraciju planeta prema udaljenijim orbitama. Ako Zemlja uspije izbjeći potpuno uništenje, mogla bi završiti u daljoj orbiti. Međutim, uvjeti će postati nepovoljni za život — naš planet će vjerojatno postati hladna, beživotna pustinja.
Za otprilike 8 milijardi godina, Sunce će odbaciti svoje vanjske slojeve, ostavljajući za sobom bijelog patuljka. Ako Zemlja tada još bude postojala, mogla bi se naći u dvostruko većoj orbiti. Ipak, u tom trenutku, Zemlja bi već bila nenastanjiva, s isparilim oceanima zbog ekstremnih temperatura.
Glavni istraživač Keming Zhang napominje da trenutačno nije jasno hoće li Zemlja izbjeći potpuni kolaps tijekom faze crvenog diva. Bez obzira na ishod, Zemlja će vjerojatno biti pogodna za život još oko milijardu godina, ali samo do trenutka kada staklenički učinak učini planet nenastanjivim
Preživljavanje izvan nastanjive zone
Novo otkriveni planetarni sustav pokazuje da planeti, u određenim uvjetima, mogu preživjeti dramatične transformacije svojih zvijezda. Dok ovaj planet sada kruži izvan nastanjive zone bijelog patuljka, možda je nekoć imao uvjete pogodne za život kada je njegova zvijezda bila aktivna.
Jessica Lu, profesorica na UC Berkeleyju, tvrdi da ovo otkriće predstavlja primjer planeta koji je vjerojatno bio sličan Zemlji prije nego što je preživio fazu crvenog diva svoje zvijezde. Preživljavanje života na Zemlji kroz ovaj proces ostaje neizvjesno, ali mogućnost opstanka u nekom obliku nije isključena.
Ovo otkriće postalo je moguće zahvaljujući fenomenu mikroleće. Kada jedna zvijezda prolazi ispred druge, njena gravitacija djeluje kao povećalo, pojačavajući svjetlost udaljene zvijezde. Ova metoda omogućila je astronomima otkrivanje planeta koji su inače nevidljivi.
U ovom slučaju, događaj poznat kao KMT-2020-BLG-0414 otkriven je 2020. godine putem Korean Microlensing Telescope Network. Naknadna promatranja teleskopom Keck 2023. godine potvrdila su da je glavna zvijezda bijeli patuljak.
Impikacije za otkrivanje egzoplaneta
Gravitacijske leće pružaju novi način za otkrivanje planeta koji kruže oko teško vidljivih zvijezda. Zhang i njegov tim nadaju se da će daljnja istraživanja ovom metodom omogućiti otkrivanje različitih planetarnih sustava, osobito onih oko bijelih patuljaka.
Ova tehnika obećava u budućnosti, posebice s nadolazećim lansiranjem NASA-inog teleskopa Nancy Grace Roman 2027. godine, koji će se usredotočiti na otkrivanje egzoplaneta pomoću gravitacijskih mikroleća.
Čak i ako Zemlja bude uništena tijekom faze crvenog diva, čovječanstvo bi moglo pronaći novo utočište u vanjskim dijelovima Sunčevog sustava. Jupiterovi i Saturnovi mjeseci, poput Europe i Encelada, sadrže smrznute oceane koji bi se mogli otopiti kako Sunce postaje crveni div. Zhang sugerira da bi se, u tom slučaju, čovječanstvo moglo preseliti na ove udaljene mjesece. Ako uspijemo preživjeti izazove svemira, ovi oceanski svjetovi mogli bi postati utočišta za buduće generacije.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
