kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Traženje života na Enceladu: Koja pitanja trebamo postaviti?
Svemir

Traženje života na Enceladu: Koja pitanja trebamo postaviti?

NASA-ina svemirska letjelica Cassini snimila je ovu sliku Encelada 30. studenog 2010. godine (©NASA/JPL-Caltech/Space Science Institute).
objavljeno

Postoji li život izvan Zemlje? Jedno od najperspektivnijih mjesta za ovu mogućnost je Encelad, Saturnov mjesec s tekućim vodenim oceanom prekrivenim ledenom korom. Tamo, vodeni mlazovi prskaju iz pukotina u svemir, a opažanja svemirskih letjelica ovih gejzira sugeriraju da Encelad ima sve potrebne kemijske sastojke za život.

Nije iznenađujuće da su robotske misije za traženje života na Enceladu već u razvoju. Na pragu ove nove ere istraživanja svemira, A. F. Davila, i J. L. Eigenbrode predlažu strateški istraživački okvir za proučavanje Encelada i sličnih oceanskih svjetova.

Njihov rad, objavljen u časopisu Journal of Geophysical Research: Biogeosciences, temelji se na teoriji organske kemijske evolucije – ideji da život proizlazi iz niza kemijskih koraka koji su započeli Velikim praskom. Kako su se zvijezde i planeti formirali, jednostavne su molekule međusobno djelovale i stvarale složenije spojeve, a naposljetku i prve stanice.

Znanstvenici još uvijek istražuju korake koji su doveli do života na Zemlji, budući da ne postoje dobro očuvani zapisi iz vremena prije nego što je život nastao. Međutim, ledeni oceanski svjetovi poput Encelada mogli bi sadržavati obilje tragova o tome kako život nastaje – ili ne.


Organska kemijska evolucija

Umjesto da samo pitamo je li Encelad naseljen, istraživači predlažu pitanje: “Koji je opseg organske kemijske evolucije u oceanu Encelada?” Ova promjena u fokusu omogućuje duboko razumijevanje bez obzira na to je li Encelad trenutno naseljen, na putu prema razvijanju života, prošao razdoblje u kojem je imao život ili je na putu koji neće dovesti do života.

Ovim pristupom misije na Encelad ne bi tražile samo izravne dokaze života. Prvo bi nastojale identificirati molekularna i strukturna svojstva složenih ugljikovih molekula za koje se već sumnja da postoje u oceanu. Dodatna istraživanja mogla bi potražiti složenije organske spojeve s biokemijskim svojstvima, strukture nalik stanicama i bilo kakve dokaze evolucijske prilagodbe.

Prema istraživačima, ovakvo strukturiranje misija predstavlja strategiju s nižim rizikom, koja bi mogla pružiti značajne uvide u život u svemiru. Drugim riječima, ako život postoji na Enceladu i drugim oceanskim svjetovima, ovaj bi pristup mogao pomoći da ga pronađemo. Ako ne, saznali bismo mnogo više nego da smo samo tražili život.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.


Pratite Kozmos na Google Vijestima.