NASA traži suradnju s komercijalnim sektorom za misije na Mars. Postoji li još uvijek interes za putovanje na Crveni planet? Mars je od drevnih vremena izvor mitova, legendi i inspiracije. Također predstavlja fascinantno područje za istraživanje – pravog kandidata za otkrivanje neke forme vanzemaljskog života. Od 1960-ih godina, Mars je bio poželjno odredište za brojne svemirske misije. Steven Tingay, profesor na Sveučilištu Curtin, piše kako je NASA po prvi put uputila poziv privatnom sektoru da predloži koncepte za komercijalne misije na Mars. Ove misije bi obuhvaćale sve, od transporta različitih tereta na Crveni planet do pružanja usluga modula za komunikaciju. Zasad se ne razmatra slanje astronauta na Mars.
Ali, postavlja se pitanje, ima li još uvijek interesa za putovanje na Mars? Odgovor je nedvojbeno potvrdan. Jedno od ključnih pitanja je kako najbolje organizirati putovanje ljudi na Mars. Drugo važno pitanje glasi – trebamo li to uopće činiti? Od šezdesetih godina prošlog stoljeća realizirano je 50 misija na Mars s znanstvenim i tehničkim ciljevima. Od toga, 31 misija smatra se uspješnom, što predstavlja prilično dobar uspjeh. Bilo je i spektakularnih neuspjeha, poput pada lendera Schiaparelli 2016. godine. Ove misije donijele su obilje informacija o Marsu – o njegovoj atmosferi, orbiti, geologiji i još mnogo toga. Prema nekim izvorima, one su također dostavile fascinantne slike “lica” na površini Marsa, “vrata” u stijenama i “fosilizirane kosti”. Sve rezultat pareidolije.
Ipak, takav javni interes ukazuje na to da Mars zaista zauzima posebno mjesto u našoj mašti. Tipična međuplanetarna misija košta barem milijardu američkih dolara, stoga su vodeće svjetske svemirske agencije do danas potrošile više od 50 milijardi dolara na istraživanje Marsa. To obuhvaća samo slanje kamera, rovera i lendera, dok bi slanje ljudi na Mars predstavljalo značajno veći izazov. NASA razmatra nove pristupe realizaciji svemirskih misija. Tijekom desetljeća, NASA i druge svemirske agencije širom svijeta investirale su znatna sredstva u interni razvoj, planiranje i proizvodnju svemirskih misija.
U 2020-im godinama, tehnologije koje omogućuju istraživanje svemira sve više dolaze iz komercijalnog sektora, piše profesor Tingay. Primjer koji će mnogima biti poznat je Elon Muskov SpaceX. Mnogi ciljevi SpaceX-a usmjereni su prema Marsu i šire, s vizijom “činjenja čovječanstva međuplanetarnim”. Razvoj SpaceX-ovih Falcon raketa, Starlink satelita i Starship rakete pokazuje potpunu promjenu u odnosu na tradicionalni NASA-in pristup. Dok je NASA-in pristup bio oprezan, SpaceX brzo uvodi promjene, brzo iterira i uči iz neuspjeha.
SpaceX nije jedini u ovom poduhvatu. Postoji sve veća industrija komercijalnih pružatelja pristupa svemiru, posebice u Sjedinjenim Američkim Državama. Trenutna strategija NASA-e uključuje “povratak na Mjesec” u sklopu programa Artemis, kako bi se ponovno uspostavila ljudska prisutnost, a zatim i ljudska prisutnost na Marsu. U ovoj strategiji, ideja o korištenju komercijalnih pružatelja usluga postala je ključna. NASA se sada više usmjerava na definiranje zahtjeva i evaluaciju rješenja koja bi komercijalni pružatelji mogli ponuditi kroz konkurentski proces, umjesto na interni razvoj.
Pokazalo se da je ovakav pristup, čak i u usporedbi s prije 20 godina, postao znatno izvediviji, što dokazuje primjer SpaceX-a. Teoretski, ovakav pristup mogao bi biti jeftiniji i učinkovitiji. Vjerojatno najveći pozitivni učinak bit će značajan poticaj komercijalnom sektoru. Inovacije tvrtki usmjerene na zadovoljavanje zahtjeva svemirskih misija mogu rezultirati tehnološkim proizvodima koji će imati širi ekonomski i društveni utjecaj od samog dolaska na Mars. Postoji bogata povijest razvoja tehnologija za potrebe svemira, kao i općenito iz mega-znanstvenih projekata.
Međutim, još uvijek smo na početku, a komercijalni model mora dokazati svoju vrijednost. Postoji argument da prestanak internog razvoja u institucijama poput NASA-e može dovesti do postupnog smanjenja kapaciteta. Vrijeme će pokazati. Prvi koraci, poput dosezanja Mjeseca, bit će ključni u testiranju ovog pristupa. Mars se u suvremenoj svijesti pojavljuje kao mjesto misterije, obećanja i opasnosti. To je živopisno ilustrirao H.G. Wells prije više od sto godina u romanu “Rat svjetova”. Postoji ogroman broj knjiga, pjesama, televizijskih emisija i filmova o Marsu.
Trebaju li ljudi putovati na Mars? Musk to definitivno želi. Tijekom 2010-ih, nizozemski startup Mars One odabrao je 100 volontera za putovanje na Mars bez povratka i prikupio milijune dolara prije bankrota 2019. godine. Uvijek će postojati određeni dio društva koji želi živjeti na Marsu. Neki smatraju da prije nego što ljudi postanu međuplanetarna vrsta i počnu “narušavati” drugi planet, trebamo osigurati da je Zemlja dobro zaštićena. Drugi ističu potrebu za većim uključivanjem održivosti u svemirska istraživanja. Bez obzira na ovu raspravu, ako je povijest ljudske eksploracije išta pokazala, dovoljan je samo mali postotak populacije koji je dovoljno motiviran da to ostvari. Ako imaju potreban kapital, to će se dogoditi.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
