Međunarodni tim astronoma proveo je viševalno promatranje AT 2023clx-a—najbližeg događaja plimnog poremećaja (Tidal Disruption Event – TDE) Zemlji. Rezultati kampanje promatranja, objavljeni 22. siječnja na otvorenom serveru arXiv, pružaju važne uvide u svojstva ovog događaja plimnog poremećaja. Događaji plimnog poremećaja su astronomske pojave koje se stupaju na ‘scenu’ kada zvijezda prođe dovoljno blizu supermasivnoj crnoj rupi i bude rastrgana njezinim plimnim silama, uzrokujući proces poremećaja. Takvi plimno poremećeni zvjezdani ostatci počinju padati na crnu rupu, a radijacija se pojavljuje iz najunutarnjije regije akrecijskog ostatka, što je pokazatelj prisutnosti događaja plimnog poremećaja.
Nalazeći se na udaljenosti od oko 155,8 milijuna svjetlosnih godina, u jezgri galaksije NGC 3799, AT 2023clx je najbliži poznati optički događaj plimnog poremećaja. Inicijalno je identificiran kao prolazni objekt 2014. godine i klasificiran kao događaj plimnog poremećaja u srpnju 2023. godine. AT 2023clx je jedan od najslabijih poznatih događaja plimnog poremećaja.
Nedavno otkriveni događaj plimnog poremećaja
S obzirom da je AT 2023clx nedavno otkriveni događaj plimnog poremećaja, vrlo malo se zna o njegovim svojstvima. Zbog toga je grupa astronoma, na čelu s Panosom Charalampopoulosom s Sveučilišta u Turku u Finskoj, provela opsežno istraživanje događaja plimnog poremećaja u optičkim, blisko-infracrvenim i ultraljubičastim područjima. U tu svrhu koristili su različite svemirske teleskope i zemaljske opservatorije, uključujući NASA-in Swift i Nordijski optički teleskop (NOT).
“U ovom radu predstavljamo praćenje i temeljitu fotometrijsku i spektroskopsku analizu AT 2023clx-a,” pišu istraživači. Kako prenosi phys.org, promatranja su pokazala da je AT 2023clx imao vrhunsku apsolutnu magnitudu od -18,25 mag u g-traci i maksimalnu bolometrijsku luminoznost na razini od 32,4 tredecilijuna erg/s. To ga čini događajem plimnog poremećaja srednje luminoznosti. Masa supermasivne crne rupe procijenjena je na otprilike 1 milijun solarnih masa. Prema studiji, AT 2023clx dostigao je vrhunac unutar 10,4 dana, što ga čini najbrže rastućim događajem plimnog poremećaja poznatim do danas. Astronomi pretpostavljaju da je takav brzi rast uzrokovan raskidanjem zvijezde vrlo male mase (ispod 0,1 solarne mase).
Rezultat plimnog poremećaja zvijezde male mase
Spektroskopija je otkrila plavi kontinuum koji se polako hladi i široke Balmerove i helijeve linije, što se tipično promatra u događajima plimnog poremećaja. Linije s vremenom postaju uže kako im luminoznost pada, što se također tipično vidi u poznatim događajima plimnog poremećaja. Promatranja AT 2023clx-a također su otkrila oštar, uski emisijski vrh, na plavoj strani širokog profila vodik-alfa. To je prvi put da je takva značajka pronađena u događaju plimnog poremećaja.
Istraživači napominju da je AT 2023clx rezultat plimnog poremećaja zvijezde male mase, malog radijusa, s niskom centralnom koncentracijom, blizu potpunog poremećaja, ali ipak ispod kritične vrijednosti. Dodaju da takav poremećaj treba pokazati oštriji rast i plići pad u svjetlosnim krivuljama od drugih poremećaja.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
