Nakon dvadesetogodišnje pauze, astronomi su ponovno izbliza zavirili u najvulkaniziraniji svijet našeg Sunčevog sustava, koristeći se znatno unaprijeđenom tehnologijom kamera.
Kako objašnjava iflscience.com, mjesec Ija, jedinstven u Sunčevom sustavu, neprekidno se preobražava pod utjecajem svojih 400 aktivnih vulkana. Svemirska letjelica Juno snimila je zadivljujuće fotografije ovog mjeseca Jupitera tijekom svojeg najnovijeg preleta. Trenutačno se obrađuju slike kako bi se otkrili detalji koji bi inače mogli ostati skriveni u prvotnim snimkama.
Već više od 400 godina poznato je da Ija krije nešto neobično. Njeno otkriće, zajedno s ostalim Galilejevim satelitima, promijenilo je tijek astronomije. Nakon što se prva iznenađenost slegla, znanstvenici su se osvrnuli na njezinu distinktivnu crvenu boju, za razliku od bijelih tonova koje pokazuju ostali veliki Jupiterovi mjeseci.
Misije Voyager bile su te koje su otkrile pravu posebnost Ije: njezine konstantne vulkanske erupcije koje neprestano obnavljaju njezinu površinu. Za razliku od većine drugih mjeseca plinovitih divova koji su prekriveni ledom, površina Ije bogata je sumporom. Carl Sagan je ovaj svijet opisao kao mjesto koje “miriše na trula jaja i izgleda poput pizze”.
Zadivljujuće slike koje je Juno poslao natrag s visine od samo 1.500 kilometara iznad površine Ije bit će predmet detaljne analize u godinama koje dolaze. Iako je Juno već sedam godina u orbiti oko Jupitera, većinu toga vremena fokusiran je bio na sam planet. Sada je fokus prebačen na proučavanje njegovih mjeseci.
Blisko susretanje s Ijom pruža više od samo mogućnosti za snimanje visokorezolucijskih slika. I Ija i Europa okruženi su prstenima iona, oblikovanim unutar ogromnog magnetskog polja Jupitera. Prolazak Juno-a kroz ove prstene prikuplja dragocjene podatke koji će biti od znanstvene važnosti, a koristit će se i za pripremu budućih misija JUICE i Europa Clipper.
Sljedeći bliski susret Juno-a s Ijom zakazan je za 3. veljače. Gravitacija Ije već je skratila orbitalni period letjelice s 38 na 35 dana, a ovaj će prolazak smanjiti period na 33 dana. To će omogućiti znanstvenicima usporedbu slika kako bi detektirali promjene na površini Ije u kratkom vremenskom periodu. Planirani su daljnji prolasci, ali niti jedan neće biti tako blizu kao ovaj i prethodni.
Obrada podataka koje Juno šalje je složen proces, no već se mnogi stručnjaci bave analizom pristiglih informacija.
Intenzivni vulkanizam Ije rezultat je neprestanog rastezanja i stezanja njezine unutrašnjosti, uzrokovanih promjenjivim udaljenostima od Jupitera i gravitacijskim djelovanjem pratećih mjeseca. Dok na Europi ovi utjecaji stvaraju dovoljno topline da rastope led i formiraju unutarnji ocean, na Iji stvaraju puno veću količinu topline, dovoljnu da pretvori stijene u magmu koja izbija na površinu. Kao rezultat toga, Ija je izgubila gotovo svu svoju vodu, postavši tako najgušći mjesec u Sunčevom sustavu.
Dugo se vjerovalo da je Ija jedini svijet u Sunčevom sustavu, osim plinovitih divova, bez udarnih kratera. No, nedavno su se pojavili dokazi koji osporavaju tu tezu. Slike snimljene tijekom bliskih preleta bit će pažljivo pregledavane u potrazi za novim otkrićima, kako od strane amatera tako i profesionalaca.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
