Znanstvenici su uspjeli dobiti znatno bolji i detaljniji pogled na unutrašnjost Sjeverne polarne kape Marsa u odnosu na ranije pokušaje.
Sjeverna polarna kapa Marsa
Je li Mars nekada u svojoj davnoj pršlosti sadržavao životne oblike i je li moguće, možda, da je to slučaj i dan danas? Kako se trenutno čini, uskoro bismo mogli saznati nešto više po tom pitanju. Brojni roveri i orbiteri istražuju Crveni planet u pokušaju da bolje razumiju kakav je Mars mogao biti prije nekoliko milijardi godina, tj. kakav je planet danas i kakav bi mogao biti u budućnosti.
Ovaj su put znanstvenici koji proučavaju Crveni planet koristili Mars Reconnaissance Orbiter, poznat i kao MRO, kako bi zavirili u Sjevernu polarnu kapu na Marsu. Prema izjavi koju je objavio Planetarni institut, podaci iz MRO-a omogućili su znanstvenicima da dobiju pogled iz perspektive same unutrašnjosti regije poznate kao Planum Boreuma.
Mars je ‘živ’: ispod njegove površine nalaze se velike količine tekuće lave
Regija Planum Boreuma
Planum Boreuma sjeverna je polarna ravnica na Marsu. Ovdje se nalazi ledena kapa koja se održava tokom cijele godine, a sastoji se uglavnom od vodenog leda. Njen volumen procijenjen je na oko 1,2 milijuna kubičnih kilometara. Prema posljednjim izračunima, radijus joj iznosi oko približno 600 kilometara. No, s druge strane, njena najveća dubina izmjerena je na 3 kilometra.
Podaci MRO-a dali su znanstvenicima mnogo bolji pogled na unutrašnjost Sjeverne polarne kape. Trodimenzionalni radargram sastavljen je od podataka iz različitih dvodimenzionalnih profila, zahvaljujući naprednoj tehnici 3D vizualizacije. Također, novi radargram otkriva mnoge značajke koje su ranije bile praktički nemoguće za mapirati.
Otkriveni mikrobi koji bi mogli preživjeti ekstremne uvjete na Marsu
SHARAD
“Tek smo zagrebali površinu što se tiče razumijevanja novih podataka i njihovih implikacija na povijest marsovskih polarnih procesa i klime. Potrebno je obaviti još puno detaljnog mapiranja.” objašnjava Nathaniel Putzig, glavni autor istraživanja i viši znanstveni suradnik na Institutu za planetarne znanosti.
Podaci su dobiveni pomoću instrumenta Hallow Radar (SHARAD). SHARAD je najsuvremeniji alat koji ima mogućnost sondiranja podzemlja do čak četiri kilometra dubine. Instrument emitira radarske valove u rasponu od 15 do 25 megaherca, što mu omogućuje postizanje dubinske rezolucije od približno 15 metara. Rad koji opisuje rezultate istraživanja objavljen je u znanstvenom časopisu Planetary Science Journal.
70% jezera na Marsu i dalje čeka svoje otkriće
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
