Bolje razumijevanje Marsove kore moglo bi pomoći istraživačima u određivanju podrijetla površinskog sloja našeg planeta.
Nove spoznaje
Ranije su znanstvenici mislili da je podrijetlo Marsove kore relativno jednostavno. Budući da je kora ravnomjerno bazaltna (bazalt je vrsta magmatske stijene), teoretiziralo se da je do njenog formiranja došlo kada se ohladio ocean magme diljem planeta. Međutim, nova istraživanja pokazuju da određena područja Marsove kore imaju veći sadržaj silicijevog dioksida od očekivanog, a to značajno mijenja priču.
„Postoji više silicijevog dioksida u sastavu zbog čega stijene nisu bazaltne, već ono što nazivamo evoluiranijim sastavom. To nam govori kako je kora nastala na Marsu definitivno složenija od onoga što smo znali,“ rekla je Valerie Payré, docentica na Sveučilištu Iowa koja je vodila studiju.
Otkriveni tragovi nekadašnje Marsove obale
Istraživanje
Payré i njezin tim koristili su se podatcima s NASA-inog Mars Reconnaissance Orbitera za proučavanje sastava Marsove kore na južnoj hemisferi, gdje su otkrili mineral feldspat (inače skupina petrogenih minerala, koji – zanimljivo – tvore i više od 60% Zemljine kore). Feldspat nije povezan s bazaltnom, već je povezan s tokovima lave bogatim silicijevim dioksidom.
Potraga za špiljama za kolonije na Marsu
Ovo otkriće promiče drugačiju teoriju evolucije Marsove kore – onu koja sugerira da je kora nastala u više faza, što bi bio složeniji proces od hlađenja ogromnog oceana magme. „Bilo je rovera na površini koji su promatrali stijene koje su bile više silicijeve nego bazaltne. Dakle, postojale su ideje da bi kora mogla biti više silikatna. Međutim tada nismo znali, i zapravo još uvijek ne znamo, kako je nastala rana kora ili koliko je stara, tako da je to još uvijek misterij,“ rekla je Payré.
Drevnim Marsom ‘tekli’ su ledenjaci, tvrdi studija
Daljnji planovi i traženje odgovora
Potrebno je izvršiti daljnja istraživanja kako bi se razriješile te misterije, što bi zauzvrat moglo pomoći znanstvenicima da utvrde više o formiranju kore na Zemlji. Zbog tektonske aktivnosti kora našeg planeta ima mnogo kompliciraniju povijest od Marsove kore – ili barem tako sada mislimo (tj. možda bismo se i u slučaju Zemlje u konačnici mogli iznenaditi novim spoznajama, kao što je ovdje bio slučaj s Crvenim planetom).
„Ne poznajemo koru našeg planeta od početka; ne znamo čak ni kada se prvi put pojavio život. Mnogi misle da bi to dvoje moglo biti povezano. Dakle, razumijevanje kakva je kora bila prije mnogo vremena moglo bi nam pomoći da shvatimo cijelu evoluciju našeg planeta,“ zaključila je na kraju Payré.
Život na Marsu prekinule klimatske promjene?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
