Znanstvenici smatraju da mozak koristi kvantno računjanje. Do ovog su zaključka došli pomoću koncepta za dokazivanje kvantne gravitacije.
Naš mozak je kvantno računalo
Prilagođavanjem ideje koja je prethodno razvijena za dokazivanje postojanja kvantne gravitacije, znanstvenici su došli do zaključka da naš mozak koristi kvantno računanje. Na temelju korelacija između izmjerenih funkcija mozga i performansi kratkoročnog pamćenja, čini se da su kvantni procesi dio kognitivnih i svjesnih funkcija mozga.
Ako se rezultati potvrde, to bi proširilo naše razumijevanje funkcioniranja mozga te poboljšalo našu sposobnost da ga održavamo ili čak izliječimo od nekih bolesti premda bi za to bili potrebni napredni multidisciplinarni pristupi. Pored toga, daljnja istraživanja mogla bi pridonijeti razvoju još naprednijih kvantnih računala otkrivanjem inovativnih tehnologija.
Eksperiment sugerira da bi svijest mogla biti temeljena na kvantnoj fizici
Kvantni sustavi
Nalazi su objavljeni u znanstvenom časopisu Journal of Physics Communications. Koautor studije je vodeći fizičar na Institutu za neuroznanost Trinity Collegea (TCIN), Dr. Christian Kerskens. Prema Kerskensu, istraživači su promatrali poznate kvantne sustave u interakciji s nepoznatim kvantnim sustavom te primjenili koncept razvijen za eksperimente dokazivanja kvantne gravitacije. Drugim riječima, ako dođe do sprege poznatih sustava, nepoznati sustav također mora biti kvantni sustav.
Ova metoda zaobilazi poteškoće u pronalaženju mjernih uređaja za nešto što ne poznajemo. Eksperimenti su provedeni korištenjem protonskih spinova vode iz mozga kao poznatog sustava, tvrdi dr. Kerskensu. Voda se prirodno nakuplja u našem mozgu, a vrtnje protona mogu se mjeriti MRI-om (Magnetska rezonancija).
MR signali
Znanstvenici su otkrili MR signale koji nalikuju evociranim potencijalima otkucaja srca, obliku EEG-a koji se koristi pri pronalaženju spregnutih spinova (EEG-ovi mjere električnu aktivnost u mozgu). Znanstvenici vjeruju da su mogli promatrati samo potencijale evocirane otkucajima srca jer su nuklearni protonski spinovi u mozgu bili spregnuti. U pravilu se elektrofiziološki potencijali ne mogu otkriti MR skeniranjem. Stoga je neophodno da moždani procesi uđu u interakciju s nuklearnim spinovima kako bi se olakšalo spregnuće između nuklearnih spinova (ako je spregnuće jedino moguće objašnjenje). Dr. Kerskens objašnjava da temeljem toga znanstvenici mogu zaključiti da su ove moždane funkcije kvantne prirode.
A budući da su te moždane funkcije povezane s kratkoročnim pamćenjem i sviješću, moguće je da igraju ulogu i u kognitivnim i svjesnim funkcijama. To bi također moglo objasniti zašto je naš mozak još uvijek bolji od superračunala kada je riječ o donošenju odluka, učenju novih vještina ili suočavanju s neočekivanim situacijama.
Što je svijest? Je li moguće prenijeti um u virtualni život?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
