Zamislite svemirsku letjelicu manju od kutije šibica, nošenu laserskom zrakom kroz međuzvjezdani prostor brzinom bliskom brzini svjetlosti. Njezin cilj? Crna rupa, skriveni div koji prkosi našim zakonima fizike. Iako zvuči kao scenarij iz znanstvene fantastike, astrofizičar Cosimo Bambi uvjeren je da bi takva misija jednog dana mogla postati stvarnost.
Bambi, stručnjak za crne rupe sa Sveučilišta Fudan u Šangaju, u znanstvenom časopisu iScience iznio je konkretan plan: istraživačka misija prema najbližoj crnoj rupi pomoću mikrosonde pogonjene laserima sa Zemlje. Ključni preduvjet? Pronaći dovoljno blisku crnu rupu i razviti tehnologiju koja može izdržati put dug desetljećima.
Prema njegovim riječima, u krugu od 20 do 25 svjetlosnih godina od Zemlje vjerojatno postoji barem jedna neotkrivena crna rupa. Teoretski su takvi objekti očekivani s obzirom na životne cikluse zvijezda, ali ih je iznimno teško otkriti, jer ne zrače svjetlost. Astronomi ih uočavaju isključivo putem njihovog gravitacijskog utjecaja na okolne zvijezde ili savijanja svjetlosti u njihovoj blizini.
“Ima novih metoda za njihovo otkrivanje”, kaže Bambi. “Mislim da je realno očekivati da ćemo jednu pronaći u idućih deset godina.”
Misija s laserskim pogonom
Kad bi se meta jednom otkrila, znanstvenike bi čekao novi izazov: kako doći do nje. Klasične svemirske letjelice pogonjene kemijskim gorivom prespore su i preteške za tako dalek put. Umjesto njih, Bambi predlaže minijaturne sonde, letjelice mase tek nekoliko grama, sastavljene od mikročipa i tanke svemirske jedrilice.
Ideja je da se sa Zemlje usmjere snažni laserski snopovi prema sondi, tjerajući je naprijed snagom fotona. Takva bi sonda mogla dosegnuti trećinu brzine svjetlosti i stići do crne rupe udaljene 20–25 svjetlosnih godina u otprilike 70 godina. Podaci prikupljeni u blizini rupe stigli bi na Zemlju tek dvadeset godina kasnije.
Testiranje granica fizike u blizini horizonta događaja
U trenutku kad sonda stigne do cilja, mogla bi omogućiti eksperimentalna mjerenja o kojima fizičari danas mogu samo sanjati. Postoji li zaista horizont događaja, granica izvan koje čak ni svjetlost ne može pobjeći? Prestaju li poznati zakoni fizike vrijediti u tim ekstremnim uvjetima? I ostaje li Einsteinova opća teorija relativnosti točna i pod najtežim gravitacijskim silama?
Odgovori na ta pitanja ne bi bili samo znanstveni kurioziteti, već bi potencijalno preoblikovali temeljne postavke suvremene fizike.
Danas nemoguće, ali možda sutra izvedivo?
Tehnologija potrebna za takav podvig još uvijek ne postoji. Izgradnja laserskog pogona koji bi mogao ubrzati sondu koštala bi, prema Bambijevoj procjeni, oko tisuću milijardi eura. No, vjeruje da bi za 20 do 30 godina troškovi mogli značajno pasti, a tehnologija sustići ambicije.
“Zvuči ludo, gotovo kao znanstvena fantastika”, priznaje. “Ali rekli su da nikad nećemo moći detektirati gravitacijske valove jer su preslabi. A uspjeli smo, sto godina nakon Einsteinove prognoze. Isto su tvrdili za slike crnih rupa, a sad ih imamo dvije.”
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
