Nova analiza podataka teleskopa Event Horizon otkriva detalje o crnoj rupi u središtu galaksije – no neki znanstvenici dovode u pitanje njezinu točnost.
Duboko u središtu Mliječne staze, oko 26 tisuća svjetlosnih godina od nas, nalazi se Strijelac A* – supermasivna crna rupa čija masa premašuje četiri milijuna puta onu Sunca. Upravo taj objekt ponovno se našao u fokusu znanstvene zajednice nakon što je međunarodni tim istraživača, koristeći model umjetne inteligencije, uspio rekonstruirati njegovu novu sliku. Prema rezultatima, čini se da se crna rupa okreće gotovo maksimalnom brzinom, a njezina os rotacije usmjerena je prema Zemlji.
No iza naslova stoji složenija priča. Premda je analiza naišla na globalni interes, dio znanstvenika upozorava na ograničenja korištenih podataka i metode kojom su obrađeni. Pitanje je: koliko zaista možemo vjerovati slici koju nije snimio teleskop, već izračunao algoritam?
Stari podaci, nova obrada
Rekonstrukcija se temelji na opažanjima teleskopa Event Horizon (EHT), mreže radioteleskopa raspoređenih širom planeta, koji zajedno djeluju kao jedan “virtualni teleskop” veličine Zemlje. Tehnika koju koristi – Dugobazična interferometrija – omogućuje mu da uoči radio valove s područja blizu horizonta događaja, granice crne rupe.
Godine 2022., EHT je prvi put objavio izravnu sliku Striojelca A*, no snimka je bila mutna i ograničena. Glavni razlog je poznat: ogromna količina šuma u prikupljenim podacima, osobito zbog utjecaja vodene pare u atmosferi. Mnogi zapisi bili su toliko zagađeni da su jednostavno arhivirani kao neupotrebljivi.
Upravo ti podaci sada su poslužili kao temelj za novu analizu.
Algoritam umjesto optike
Nizozemski astrofizičar Michael Janssen i njegov tim odlučili su testirati može li umjetna inteligencija izvući korisne informacije iz “otpisanih” snimki. Njihov algoritam – duboka neuronska mreža posebno istrenirana za prepoznavanje obrazaca – obrađivao je te šumovite podatke i pokušao rekonstruirati strukturu oko crne rupe.
Prema rezultatima, koji su objavljeni u časopisu Astronomy & Astrophysics, rekonstruirana slika otkriva crnu rupu koja se okreće gotovo maksimalnom dozvoljenom brzinom i ima jasno definiranu os rotacije. Znanstvenici kažu kako bi takvi detalji mogli pružiti ključne uvide u ponašanje materije i zračenja u blizini ekstremnih gravitacijskih objekata.
“Umjetna inteligencija nije čarobni štapić”
Ipak, ne dijele svi oduševljenje. Među skeptičnijima je Reinhard Genzel, astrofizičar iz Instituta Max Planck i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku. On upozorava da rezultati algoritma ne mogu biti pouzdani ako se temelje na lošim podacima.
“Otvoren sam za ovakve metode i zanimaju me njihovi rezultati, ali umjetna inteligencija nije čarobni štapić,” izjavio je Genzel za Live Science. “Ako je ulazni signal zamućen, postoji stvarna opasnost da mreža proizvede nešto što izgleda uvjerljivo, ali nema veze s fizičkom stvarnošću.”
Drugim riječima: ono što izgleda kao znanstveno otkriće, može biti proizvod algoritamske iluzije.
Janssenov tim planira isti model primijeniti na novije podatke koje je EHT prikupio u posljednjim promatranjima. Ti su zapisi znatno čišći zahvaljujući napretku u kalibraciji i tehnologiji. Ako se rezultati poklope s onim što je algoritam predvidio, to bi bio velik iskorak u razumijevanju supermasivnih crnih rupa.
Ako se, pak, pokaže da je nova slika samo produkt interpretacije, znanstvenici će se morati vratiti na staro pravilo astronomije: najteže je odvojiti signal od šuma, osobito kad taj šum dolazi i iz svemira i iz naših vlastitih očekivanja.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
