kozmos.hr
Svemir

Znak života? Rover Curiosity detektirao neobičan ugljični otisak na Marsu

objavljeno

Rover Curiosity izmjerio je neobičan ugljični otisak na Marsu. Na Zemlji je ova vrsta ugljika povezana s biološkim procesima – životom.

Mars je jedno od najsličnijih mjesta Zemlji u Sunčevom sustavu. Međutim, iako se crveni planet može činiti neplodnim i beživotnim, naše saznanje o tome kakav je Mars bio u dalekoj prošlosti dramatično se promijenilo.

Dok smo prije nekoliko desetljeća mislili da je nemoguće da je Mars bio svijet ispunjen vodom, jezerima i oblacima, danas znamo da je Mars bio sve to, a možda i mnogo više na temelju brojnih znanstvenih misija na crvenom planetu. Prije nekoliko milijuna, ako ne i milijarda godina, Mars je bio svijet koji je ispunjavao sve uvjete koji su potrebni za postojanje života kakvog poznajemo na njegovoj površini. No, je li to bilo tako ili ne, ostaje za vidjeti.

Prema tom cilju postiže se značajan napredak, pogotovo uz pomoć  robotskih misija kao što su Perseverance i Curiosity.

Abnomalno očitanje ugljika na Marsu, ali je li to život?

Nedavno izvješće otkriva da analiza izotopa ugljika u uzorcima sedimenta koje je prikupio rover Curiosity pokazuje neobičan ciklus ugljika na Marsu koji nije nimalo nalik onome što vidimo na Zemlji danas.

“Sva tri scenarija su nekonvencionalna, za razliku od procesa uobičajenih na Zemlji”, objasnili su istraživači u studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences.

Uzorci marsovskog tla koje je rover prikupio sa 6 mjesta u krateru Gale, uključujući i liticu, ostavljaju istraživačima tri uvjerljiva objašnjenja za podrijetlo ugljika.

Ugljik ima dva stabilna izotopa, ugljik 12 i ugljik 13. Dakle, gledajući količine svakog u nekoj tvari, istraživači mogu odrediti detalje o ciklusu ugljika koji se ondje dogodio, čak i ako se dogodio prije mnogo vremena, recimo prije nekoliko milijardi godina.

“Količine ugljika 12 i ugljika 13 u našem Sunčevom sustavu količine su koje su postojale prilikom formiranja Sunčevog sustava”, rekao je Christopher H. House, profesor geoznanosti, Penn State.

“Oba izotopa postoje u svemu, ali budući da ugljik 12 reagira brže od ugljika 13, gledanje relativnih količina svakog od njih u uzorcima može otkriti ciklus ugljika.”

NASA-in Curiosity Rover proučava i istražuje Mars gotovo puno desetljeće nakon što je 6. kolovoza 2012. sletio na površinu Crvenog planeta.

Rover istražuje krater Gale, prikupljajući višestruke uzorke tla i šaljući podatke istraživačima na Zemlji kako bi se oni proučili.

Rover je bušio Marsovu površinu u krateru Gale, uspješno izvlačeći uzorke iz zakopanih sedimentnih slojeva.

Nakon analize jednog od uzoraka kamenja koje je prikupio Curiosity, istraživači su potvrdili da je nekoliko uzoraka bogato vrstom ugljika koji je povezan s biološkim procesima – životom – ovdje na Zemlji.

Iako se ovo može činiti neobičnim, istraživači kažu da ne ukazuje nužno na postojanje drevnog života na Marsu.

Znanstvenici još uvijek nisu pronašli uvjerljive dokaze poput sedimentnih stijena koje stvaraju drevne bakterije ili složenih organskih molekula koje je stvorio život.

“Pronalazimo stvari na Marsu koje su zapanjujuće zanimljive, ali doista bi nam trebalo više dokaza da možemo reći da smo identificirali život”, otkrio je Paul Mahaffy, koji je bio glavni istraživač u kemijskom laboratoriju za analizu uzoraka s Marsa (SAM), sve do povlačenja iz NASA-inog centra za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland, u prosincu 2021.

“Dakle, istražujemo što je još moglo uzrokovati ugljični potpis koji vidimo, ako ne život.”

U studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences, istraživači nude tri moguća objašnjenja za ove abnormalne rezultate.

Objašnjenje ugljičnog potpisa na Marsu

Postoji jedno biološko objašnjenje i dva nebiološka objašnjenja.

Prvo i najuzbudljivije je biološko objašnjenje koje sugerira da je Mars u dalekoj prošlosti bio nastanjen. Drevne bakterije na površini Marsa mogle su proizvesti ovaj jedinstveni ugljični potpis ispuštajući metan.

Taj bi metan tada stupio u interakciju s ultraljubičastom svjetlošću, pretvarajući se u veće, složenije molekule. Na kraju bi te molekule kišom dospijevale na površinu i ostale tamo sve do danas, kada je Curiosity prikupio uzorke tla.

Nebiološka objašnjenja nisu tako uzbudljiva, ali jednako su uvjerljiva. Na primjer, jedno od objašnjenja sugerira da je “anomalni” ugljični potpis mogao proizaći iz interakcije ultraljubičastog svjetla s ugljičnim dioksidom u atmosferi Marsa. Te bi interakcije proizvele nove molekule koje nose ugljik i koje su se na kraju taložile na površini crvenog planeta.

Treće nebiološko objašnjenje sugerira da je ugljik u uzorcima taložen na Marsu dok je naš Sunčev sustav prolazio kroz masivni molekularni oblak bogat ugljikom kojeg je otkrio Curiosityjev instrument.

“Sva tri objašnjenja odgovaraju podacima”, rekao je House. “Jednostavno nam treba više podataka da ih isključimo ili potvrdimo.”

Zašto je ovo otkriće ugljika toliko važno? Pa, ovaj element se nalazi u svakom aspektu života na Zemlji.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr