Znanstvenici su dokazali da radioaktivni izotopi proizvode aminokiseline unutar meteorita te tako otvorili novu mogućnost podrijetla života na Zemlji.
Radioaktivni meteoriti – ‘izvor’ života?
Posebna vrsta radioaktivnog meteorita mogla je zasijati život na Zemlji – barem tako sugerira novo istraživanje. Naime, istraživači su otkrili da ugljični kondriti – vrsta radioaktivnog meteorita punih vode i organskih spojeva – proizvode energične gama zrake koje mogu pokrenuti kemijske reakcije za sintezu aminokiselina, tj. gradivnih ‘blokova’ života.
Meteoriti su ostatci formiranja stjenovitih unutarnjih planeta mladog Sunčevog sustava, koji su nastali spajanjem ostataka iz vrućih oblaka plina i prašine koji su se uzdizali u blizini Sunca prije otprilike 4.6 milijardi godina. U to su vrijeme planeti bili preblizu Suncu da bi formirali oceane i stoga nisu mogli sadržavati život, ostavljajući znanstvenike u nedoumici kako se Zemlja transformirala u oazu života iz svog prvobitnog po život neadekvatnog stanja.
Tim znanstvenika već je u ranijoj studiji sugerirao da su vodu na Zemlju mogli donijeti kondritni meteoriti koji sadrže ugljik, a nova je studija – objavljena u časopisu ACS Central Science – pokazala da su isti meteoriti mogli donijeti i gradivne ‘blokove’ života.
Čini se da su supernove i život na Zemlji blisko povezani
Potraga za odgovorima
Kako bi vidjeli je li njihova teza osnovana istraživači su pomiješali amonijak, metanol i formaldehid u vodu u količinama sličnim onima pronađenim u meteoritima. Zatim su – kako bi vidjeli mogu li radioaktivni elementi koji proizvode gama-zrake (npr. aluminij-26) unutar meteorita stvoriti toplinu potrebnu za sintezu aminokiselina – istraživači su ozračili njihovu smjesu gama-zrakama iz analognog izotopa zvanog kobalt-60.
Zašto se unutrašnjost Sunčevog sustava vrti sporo?
Zanimljivo znanstvenici su otkrili da je bombardiranje gama zrakama izazvalo skok u proizvodnji aminokiselina unutar otopine! Veća proizvodnja gama zraka povećala je stopu sinteze aminokiselina. Osim toga, istraživači su otkrili da se udjeli laboratorijski proizvedenih aminokiselina podudaraju s onima pronađenim u meteoritu Murchison – svemirskom kamenu teškom 100 kilograma koji je pao u Australiju 1969. godine. Daljnja analiza otkrila je da bi bilo potrebno između 1000 do 100 000 godina za proizvodnju količina aminokiselina pronađenih unutar meteorita Murchison.
Treba ipak napomenuti da se aminokiseline mogu ‘roditi’ iz mnogo različitih procesa. Točnije, iako je mehanizam koji su istraživači otkrili mogući odgovor na pitanje na to kako su na Zemlju ‘zasijani’ gradivni blokovi života (tj. aminokiseline), svakako nije riječ o jedinoj i definitivno potvrđenoj mogućnosti.
Buduća istraživanja će morati usporediti ovaj mehanizam s ostalima kako bi se utvrdilo koji je vjerojatno prevladavao tijekom najranijih i turbulentnih godina našeg planeta.
Ograničava li Jupiter potencijal života na Zemlji?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
