Zemlja nije ravna – ali nova teorija sugerira da je Jupiter možda nekada bio

Znanstvenici kažu… “uvijek smo smatrali da su obliku sfere…”

---

Ne, ovo ne znači da je Zemlja ravna ili da je ikada bila, ili da je to Jupiter trenutno. O čemu zapravo govore onda znanstvenici? Govore o nastanku planeta i proces kroz koji prolaze.

Kako prenosi Science Alert, misao o planetima kao sferama možda nije tako jednostavna kako se čini. Tim astrofizičara koristio je superračunalo kako bi simulirao razvoj plinovitih divova poput Jupitera od samih početaka — i došli su do zaključka da su ti planeti vjerojatno imali spljošten oblik, sličan M&M bombonima, tijekom svojih ranih faza razvoja.

“Dugo vremena posvetili smo proučavanju formiranja planeta, ali nikada prije nismo razmatrali mogućnost provjere oblika planeta kako se formiraju u našim simulacijama,” izjavio je Dimitris Stamatellos, astrofizičar sa Sveučilišta Central Lancashire i suautor studije koja će biti objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics Letters. “Pretpostavka je uvijek bila da su planeti sferični.”

“Vrlo smo se iznenadili kada smo otkrili da su u stvarnosti oblatne sfere, što ih čini vrlo sličnima Smarties bombonima!” dodao je, referirajući se na popularne čokoladne poslastice.

5,500 planeta unutar naše Mliječne staze

Iako je do danas otkriveno više od 5,500 planeta unutar naše Mliječne staze, znanstvenici još uvijek nemaju potpunu sliku o tome kako su planeti nastali. Prema trenutnim teorijama, masivni oblaci plina i prašine koji orbitiraju oko zvijezda počinju se grupirati zbog djelovanja gravitacijskih sila, čime nastaju planeti, kometi, asteroidi i mjeseci. To je, barem, slučaj sa manjim, stjenovitim planetima poput Zemlje i Marsa.

Što se tiče plinovitih divova veličine Jupitera ili većih, vjeruje se da nastaju raspadanjem velikih rotirajućih protostelarnih diskova oko mladih zvijezda u kratkim vremenskim periodima, kako objašnjava Adam Fenton, vodeći autor studije i nedavno promovirani doktorand na Sveučilištu Central Lancashire, teorija poznata kao “nestabilnost diska”.

Ova teorija je privlačna jer omogućuje brzo formiranje velikih planeta na velikim udaljenostima od njihove matične zvijezde, što može objasniti neka promatranja egzoplaneta. Prema računalnim simulacijama tima, plinoviti divovi vjerojatno prvo poprimaju spljošten oblik — ili “oblatne sfere” — zbog centrifugalnih sila koje djeluju prilikom njihovog formiranja, pri čemu materijal pretežno pada na njihove polove, a ne ekvatore.

Istraživači ističu važnost uzimanja u obzir ovih nalaza prilikom budućih promatranja mladih planeta. Naime, oblik promatranog izduženog objekta kroz teleskop može varirati ovisno o kutu gledanja. Ova spoznaja postaje sve važnija s obzirom na napredak u tehnologiji promatranja nastanka planeta s udaljenosti od mnogo svjetlosnih godina.