Zemlja. Planet na kojem živimo i jedini planet za kojeg znamo da postoji život kakav mi poznajemo. Planetarni znanstvenici često se bave pronalaskom i istraživanjem drugih planeta u svemiru koji mogu podržavati život. Međutim, nedavno je otkrivena jedna potpuno neuobičajena činjenica za naš planet – Zemlja je živa.
Kako Zemlja može “znati”?
U časopisu International Journal of Astrobiology, tim znanstvenika predstavio je koncept planetarne inteligencije, koja se odnosi na ukupnost znanja i spoznaja cijelog planeta. Dokaz ovoj tezi dokazali su postojanjem ogromnih podzemnih mreža gljiva, koje na određeni način mogu međusobno komunicirati. Postojanje više sličnih mreža može formirati nama nevidljivu inteligenciju planeta, koja time može mijenjati uvjete za život – poput klimatskih uvjeta.
Petlje povratnih informacija
Klimatska promjena postaje sve ozbiljniji globalni problem u današnjem svijetu. Staklenički plinovi i različita zagađenja dovode do raznoraznih procesa. Među njima, možda najvažnije su petlje povratnih informacija. Ove petlje predstavljaju niz lančanih reakcija koje se odvijaju kao rezultat djelovanja živih bića. U kontekstu klimatske promjene, one se odnose na procese koji nastaju kao rezultat ljudskog utjecaja na klimu. Pozitivne petlje su one koje uvećavaju već štetne utjecaje na planet, dok negativne petlje nastaju kad se nešto štetno dogodi u početku, ali tijekom vremena dovodi do stabiliziranja ili manje ukupne štete.
Pozitivne petlje povratnih informacija događaju se puno češće, a mogu se opisati u nekoliko koraka. Primjerice, kad staklenički plinovi postanu zarobljeni u ozonskom omotaču, oni izazivaju nakupljanje veće količine vodene pare zbog zagrijavanja površine planeta. Kako zrak postaje topliji, on može primati još više vodene pare. Time se sve više pare sakuplja u atmosferi i time se ciklus ponavlja u nedogled, a temperatura površine planeta postupno raste.
S druge strane, negativne petlje su isto moguće. Na primjer, kad temperatura planeta naraste, povećava se količina vode koja ispari iz oceana. Međutim, tada nastaju i oblaci u nižoj atmosferi koji reflektiraju određenu količinu solarne radijacije i šalju je natrag u svemir. Zbog toga, temperatura planeta se smanjuje.
Želi li se planet riješiti ljudi?
U malo dramatičnijem scenariju, postoji mogućnost da se Zemlja želi trajno riješiti ljudske vrste jednog dana. Poznati su nam brojni dokazi masovnih izumiranja koji nam potencijalno govore da je Zemlja u više slučajeva izazvala kataklizmičke događaje. Razvitak ljudske civilizacije indirektan je rezultat izumiranja prijašnjih dominantnih vrsta – dinosaura, odnosno divovskih gmazova.
Znanstvenici tvrde da, kako je vulkanska aktivnost gotovo uvijek bila prisutna u takvim slučajevima, ona predstavlja najveću opasnost za našu vrstu. Glavni problem ne vide u vulkanima i supervulkanima, već velikim magmatskim provincijama (eng. Large Igneous Provinces). To su područja na površini Zemlje ispod kojih se nalaze velike količine magme koja dolazi iz Zemljinog plašta. Česti potresi, ispuštanje toksičnih plinova i klimatska promjena samo su neki indikatori na ovakve reakcije.
Ispostavlja se da planet Zemlja reagira na ljudsku aktivnost, pogotovo po pitanju klimatske promjene koja se pogoršava iz dana u dan. Međutim, vjeruje se da ako bi se uspjelo komunicirati s inteligencijom našeg planeta, mogla bi se pronaći rješenja na promjene koje izazivamo.
Izvori:
- Futurism (17. veljače 2022.). Astrobiologists Suggest the Earth Itself May Be an Intelligent Entity
- Green Matters (1. ožujka 2021.). What Are Climate Feedback Loops? Here’s How They Perpetuate Climate Change
- Ars Technica (9. studenog 2017.). When will the Earth try to kill us again?
Ja sam Marko Matas. Diplomirao sam studij pedagogije i nastavničkog smjera anglistike u Zadru. Bez obzira, vrlo sam znatiželjan te obožavam istraživati i druge znanosti. U slobodno vrijeme najviše proučavam astronomiju, povijest i biologiju te pronalazim manje poznate činjenice o istima.
