Na udaljenosti od 440 svjetlosnih godina, u zviježđu Škorpiona, oko mlade zvijezde HD 135344B širi se disk plina i prašine, obilježen spiralnim strukturama koje upućuju na snažan gravitacijski utjecaj. Upravo u unutarnjim regijama tog diska, astronomi su prvi put izravno zabilježili signal planeta u nastanku — objekta koji bi mogao biti odgovoran za oblikovanje tih spiralnih obrazaca.
Pomoću instrumenta ERIS na Vrlo velikom teleskopu (VLT) Europskog južnog opservatorija (ESO), tim astronoma zabilježio je signal objekta koji se nalazi točno u podnožju jedne od spiralnih ruku diska, upravo tamo gdje teorija predviđa prisutnost planeta koji svojom gravitacijom “urezuje” takve strukture.
Riječ je o protoplanetu dvostruko većem od Jupitera, smještenom na udaljenosti sličnoj udaljenosti Neptuna od Sunca. Objekt je još uvijek duboko usađen u gusti protoplanetarni disk, no ovaj put nije riječ o neizravnim tragovima. “Po prvi puta detektiramo svjetlost samog planeta u nastanku, što nam daje znatno veću sigurnost da je uistinu ondje,” kaže Francesco Maio, doktorand sa Sveučilišta u Firenci i glavni autor rada objavljenog u časopisu Astronomy & Astrophysics.
Planetarna “rađaonica”
Protoplanetarni diskovi oko mladih zvijezda često sadrže razne obrasce — prstene, procjepe i spirale — koje znanstvenici već dugo pripisuju gravitacijskom utjecaju mladih planeta u nastanku. Ipak, dosad nitko nije uspio izravno zabilježiti takav objekt usred spiralne strukture. Ranija promatranja HD 135344B diska, izvedena instrumentom SPHERE također na VLT-u, otkrila su spirale, ali ne i njihov uzrok.
Upravo zato novo promatranje predstavlja važan zaokret. ERIS je omogućio astronomima da vide ono što je donedavno bilo skriveno — objekt koji svojim prisustvom aktivno mijenja okoliš, potvrđujući teoretske modele nastanka planeta.
Pratilac među spiralama
Nedugo nakon tog otkrića, drugi tim istraživača, predvođen Anuroopom Dasguptom, također je koristio ERIS kako bi promotrio još jednu mladu zvijezdu — V960 Mon. Ta zvijezda, još u vrlo ranoj fazi razvoja, već je okružena diskovima ispresijecanim spiralnim strukturama, što su prethodno zabilježili SPHERE i ALMA opservatorij u Čileu.
No novo promatranje otkrilo je nešto više: vrlo blizu jedne od spiralnih ruku pojavio se sjajan objekt. Njegova priroda još nije posve jasna — mogao bi biti mladi planet u nastanku, ali i smeđi patuljak, objekt veći od planeta, ali premalen da bi postao zvijezda.
“Prijašnja su promatranja pokazala da je materijal nestabilan, ali nismo znali što slijedi,” kaže Dasgupta. “Sada prvi put vidimo kompaktan, sjajan fragment koji bi mogao biti novorođeni pratilac.”
Materijal koji se vrti oko V960 Mon pokazuje znakove gravitacijske nestabilnosti — procesa u kojem se guste nakupine plina i prašine urušavaju pod vlastitom težinom, potencijalno tvoreći planete, zvijezde ili smeđe patuljke. Ako se potvrdi da je otkriveni objekt zaista planet ili patuljak nastao ovim mehanizmom, bit će to prva jasna opservacijska potvrda formiranja planeta putem gravitacijske nestabilnosti, alternativnog procesa uz klasičnu akreciju.
Takva bi potvrda znatno proširila naše razumijevanje o tome kako nastaju različiti svjetovi, osobito oni masivni i udaljeni od svojih matičnih zvijezda.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
