kozmos.hr
Svemir

Otkriven obližnji potencijalno nastanjiv svijet

objavljeno

Otprilike 31 svjetlosnu godinu od nas otkriven je Wolf 1069 b – potencijalno nastanjiv egzoplanet koji neki već nazivaju ‘drugom Zemljom’.

Wolf 1069 b

Do danas su znanstvenici koji istražuju galaksiju pronašli nešto više od 5200 egzoplaneta u više od 9000 različitih zvjezdanih sustava, a jedan od njih je nedavno pronađeni svijet nazvan Wolf 1069 b koji je potpuno uzbudio stručnjake.

U potrazi za egzoplanetima nema ničeg uzbudljivijeg od otkrivanja planeta koji bi mogao odgovarati karakteristikama našeg planeta. Iako samo manje od 2% egzoplaneta koje smo do danas pronašli ima masu od dvije-Zemljine-mase, a tek se njih desetak nalazi unutar takozvane nastanjive zone – regije oko zvijezde gdje bi tekuća voda mogla postojati na planetu. Iznimno je teško pretraživati galaksiju u potrazi za planetima, a promatranja koja mogu pronaći planete male mase ostaju značajan izazov.


Lov na egzoplanete

Jedan od načina da se povećaju izgledi za otkrivanje svjetova male mase je analizirati zvijezde male mase za potpise planeta u orbiti. To je upravo ono što su Diana Kossakowski i njezini kolege radili u okviru programa CARMENES. Ovaj projekt, uz velike doprinose Max Planck Institute for Astronomy (MPIA) koristi opservatorij Calar Alto za pretraživanje naše galaksije u potrazi za dalekim svjetovima. Nakon prikupljanja podataka sa zvijezde Wolf 1069 znanstvenici su otkrili neobičnu karakteristiku. Pronašli su signal niske amplitude s egzoplaneta slične veličine kao Zemlja. Ovaj daleki svijet, nazvan Wolf 1069 b, kruži oko svoje zvijezde svakih 15.6 dana, na udaljenosti koja je jedna petnaestina udaljenosti od Zemlje oko našeg Sunca.

Umjetnički prikaz binarnog zvjezdanog sustava s nastanjivim planetom (©NASA/JPL-Caltech).
Umjetnički prikaz binarnog zvjezdanog sustava s nastanjivim planetom (©NASA/JPL-Caltech).

Unatoč relativnoj blizini na kojoj svijet kruži oko svoje zvijezde, ona prima samo oko 65% energije koju naš planet prima od Sunca. To je zato što je Wolf 1069 Crveni patuljak – jedan od najmanjih i najhladnijih svemirskih objekata. To znači da Wolf 1069 emitira daleko manje zračenja i relativno je hladniji od našeg Sunca. S druge strane ‘hladnija zvijezda’ znači da je nastanjiva zona mnogo bliže zvijezdi.

Ispod ledenog pokrova Mimasa nalazi se vodeni svijet

‘Druga Zemlja’?

Pitanje je koliko je izgledno da je Wolf 1069 b nastanjiv? Da biste ga učinili pogodnim za stanovanje, potrebno vam je više od same vode u tekućem stanju. Prije svega, kao i ovdje na Zemlji, atmosfera koja može proizvesti prirodni efekt staklenika može pomoći podići prosječnu temperaturu iznad -23 °C.

Dosadašnji rani podatci sugeriraju da je egzoplanet u osnovi stjenoviti svijet. Ovisno o atmosferi koju ima – ako je sličan Zemlji – njegova prosječna površinska temperatura mogla bi biti čak do 13 °C, zadržavajući tekuću vodu u velikom području na strani okrenutoj zvijezdi planeta.

Je li ovo doista ‘Druga Zemlja’ ostaje za vidjeti. Ono što treba uzeti u obzir je taj Crveni patuljak. Međutim, najzastupljenije zvijezde u galaksiji poznate su po svojoj aktivnosti koja proizvodi solarne vjetrove i intenzivno ultraljubičasto zračenje. U našem solarnom sustavu, na primjer, naše je Sunce ogolilo Mars njegove atmosfere, čineći njegovu površinu neplodnom prije nekoliko milijardi godina.


Međutim, znanstvenici kažu da je to malo vjerojatna karakteristika Wolfa 1069 b. Prema astronomima, Wolf 1069 b je također šesti planet najbliži Zemlji u naseljivoj zoni svoje zvijezde domaćina. Zbog svojih povoljnih izgleda u pogledu nastanjivosti, on je među neobičnom malom skupinom svjetova – kao što su Proxima Centauri b i TRAPPIST-1 e – koje znanstvenici žele istraživati za biološke potpise. No, nažalost, takva promatranja trenutno su izvan mogućnosti astronomskih istraživanja.

Dokazi potencijalnog života na ‘Zvijezdi smrti’

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

 

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.