S obzirom na naše tehnološke napretke i lansiranje svemirskih teleskopa poput Webba prije tri godine, zajedno s nizom nadolazećih opservatorija, ali i misija do udaljenih mjeseca našeg sunčevog sustava, samo je pitanje vremena kada ćemo pronaći dokaze o životu. Čvrsto vjerujem da ćemo uskoro otkriti tragove mikrobnog života na Marsu ili jednom od mjeseca oko Saturna ili Jupitera. Međutim, dokazi o životu mogu se pronaći i na udaljenim planetima, bez potrebe za fizičkim putovanjem do tamo. U tu svrhu znanstvenici koriste teleskope poput Webba. Ovaj svemirski teleskop sposoban je identificirati određene elemente na dalekim egzoplanetima koji bi mogli biti konačni dokaz za postojanje života. Planet nazvan K2-18b posebno je zanimljiv jer su znanstvenici koristeći Webb otkrili privremenu detekciju dimetil sulfida u atmosferi tog svijeta. Na Zemlji, ovaj plin proizvode oceanski fitoplanktoni.
Međutim, nova studija osporava ove nalaze, istovremeno navodeći kako bi teleskop mogao potvrditi prisutnost plinova koji ukazuju na život. Znanstveni rad sa Sveučilišta u Kaliforniji, Riverside, objavljen u časopisu The Astrophysical Journal Letters, možda će razočarati one koji se nadaju postojanju izvanzemaljskog života, no ne odbacuje mogućnost budućih otkrića. Tijekom 2023. godine bilo je uzbudljivih izvještaja o postojanju biosignaturnog plina u atmosferi planeta K2-18b, koji posjeduje nekoliko uvjeta koji bi mogli omogućiti život. Većina egzoplaneta, odnosno planeta koji orbitiraju oko drugih zvijezda, nije lako usporediva sa Zemljom. Njihove temperature, atmosfere i klime čine teškim zamišljanje života sličnog onom na Zemlji. No, K2-18b se izdvaja. “Ovaj planet prima gotovo jednaku količinu sunčevog zračenja kao Zemlja. Ako zanemarimo atmosferu kao faktor, temperatura K2-18b je slična Zemljinoj, što stvara idealne uvjete za mogućnost života,” izjavio je Shang-Min Tsai, znanstvenik projekta na Sveučilištu u Kaliforniji.
Atmosfera K2-18b
Atmosfera K2-18b primarno je sastavljena od vodika, za razliku od naše, koja je bazirana na dušiku. Postoje nagađanja da K2-18b ima vodene oceane, slično Zemlji. To bi moglo učiniti K2-18b potencijalnim “Hycean” svijetom, odnosno mjestom gdje se susreću vodikova atmosfera i vodeni oceani. Prošle godine, tim iz Cambridgea detektirao je metan i ugljični dioksid u atmosferi K2-18b koristeći JWST—elemente koji bi mogli ukazivati na znakove života. “Što se tiče potrage za životom, vrhunac je bio preliminarni nalaz dimetil sulfida, ili DMS-a, u atmosferi tog planeta, koji na Zemlji proizvode oceanski fitoplanktoni,” rekao je Tsai. DMS je glavni izvor zračnog sumpora na našem planetu i može igrati ulogu u formiranju oblaka.
Budući da podaci teleskopa nisu bili jednoznačni, istraživači iz Sveučilišta u Kaliforniji htjeli su saznati može li se DMS nakupiti u dovoljnim količinama da bude detektibilan na K2-18b, planetu udaljenom oko 120 svjetlosnih godina od Zemlje. Zbog udaljenosti planeta, dobivanje fizičkih uzoraka atmosferskih kemikalija nije izvedivo. “Signal DMS-a koji je zabilježio teleskop Webb bio je slab i pojavljivao se samo u određenim analizama podataka,” objasnio je Tsai. “Željeli smo biti sigurni u ono što se činilo kao nagovještaj o DMS-u.” Temeljem računalnih modela koji uključuju fiziku i kemiju DMS-a, kao i vodikovu atmosferu, istraživači su zaključili da je malo vjerojatno da podaci pokazuju prisutnost DMS-a. “Signal se u velikoj mjeri poklapa s metanom, i smatramo da je izdvajanje DMS-a iz metana izvan sposobnosti ovog instrumenta,” istaknuo je Tsai.
Buduća istraživanja
Međutim, istraživači vjeruju da je moguće da se DMS nakupi u detektibilnim razinama. Za to bi bilo potrebno da plankton ili neki drugi oblik života proizvede DMS u količinama 20 puta većim od onih na Zemlji. Otkrivanje života na egzoplanetima zahtijeva velike napore zbog njihove udaljenosti od Zemlje. Za detekciju DMS-a, teleskop Webb trebat će koristiti instrument sposobniji za detekciju infracrvenih valnih duljina u atmosferi od onog koji je korišten prošle godine. Na sreću, teleskop će kasnije ove godine koristiti takav instrument, što bi konačno moglo otkriti postojanje DMS-a na K2-18b. “Najbolji biopotpis na egzoplanetu mogli bi se znatno razlikovati od onih koje danas najčešće nalazimo na Zemlji. Na planetu s atmosferom bogatom vodikom vjerojatnije je da ćemo pronaći DMS proizveden životom, umjesto kisika proizvedenog biljkama i bakterijama,” izjavio je Eddie Schwieterman, astrobiolog i autor studije.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
