Stijene pronađene na Zemlji sadrže tragove pomoću kojih možemo saznati gdje tražiti vodu na Marsu, tvrdi novo istraživanje sa Sveučilišta Penn State.
Hematit, jedan od zastupljenijih minerala na Zemlji, obično je crvene boje zbog visokog udjela željeza. Možemo ga pronaći u različitim magmatskim i sedimentnim stijenama.
Hematit siromašan željezom koji sadrži vodu
Znanstvenici s Penn State Sveučilišta, Peter J. Heaney i doktorandica Si Athena Chen, analizirali su uzorke hematita prikupljenih još u 19. stoljeću. Chen je provodila eksperimente vezane za umjetnu kristalizaciju i pri tom otkrila spoj spoj siromašan željezom. Chen i Heaney su također uočili da su znanstvenici sredinom 19. stoljeća naišli na slične rezultate, no njihov rad bio je odbačen.
Rudolf Hermann i August Breithaupt, svaki zasebno, došli su do otkrića hematita siromašnog željezom koji je sadržavao vodu. Hermann je ovo otkriće nazvao “turgitom 1844.”, dok je Breithaupt mineral nazvao “hirdohematit 1847.” Nažalost, početkom 20. stoljeća struka je zbog loših dijagnostičkih alata odbacila njihove nalaze.
https://kozmos.hr/marsova-jezgra-mogla-bi-odrzavati-zivot-putem-zracenja/
Chen i Heaney prikupili su uzorke iz originalnih eksperimenata Hermanna i Breithauptsa, zajedno s još pet uzoraka iz zbirke Frederick Augustus Genth s Penn Statea, te ih odnijeli na ponovno ispitivanje. Kemijski sastav uzoraka dobiven je infracrvenom spektroskopijom i naprednom rendgenskom difrakcijom. Chen je tako otkrila da mineralima nedostaju atomi željeza te da sadrže molekule hidroksila (de facto pohranjujući vodu).
Chenin i Heaneyjev rad detaljno je opisan u znanstvenom časopisu Geology.
Vodeni hematit na Marsu?
Na NASA-inom Roveru Opportunity 2004., otkriveni su minerali konkrementi odnosno komadići stijena hematita. Rover nažalost nije imao opremu kako bi izračunao udjele željeza u hematitu, tako da ne znamo je li se radilo o bezvodnom hematitu ili vodenom hematitu.
Chen je isprve nastojala identificirati uvjete u kojima bi oksidi željeza mogli stvoriti hematit. Eksperimenti su pokazali da na temperaturi ispod 150 celzijusa te u vodenom alkalnom okolišu, ‘vodeni’ hematiti stvaraju sedimentne slojeve.
“Veći dio Marsove površine nastao je kada je površina bila vlažna i kada su se iz vode sedimentirali željezni oksidi”, rekao je Heaney u priopćenju. Također je dodao “Na Zemlji su ove strukture hidrohematiti, pa mi se čini razumnim nagađati da su i crveni kamenčići na Marsu također hidrohematiti”.
Chen i Heaney u svojem radu zaključuju “hidrohematit uobičajen pri niskim temperaturama i pojavama željeznog oksida na Zemlji te bi mogao pohranjivati velike količine vode u sušnim okruženjima kao što je površina Marsa.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
