Ovo je jedno od prvih utočišta Homo sapiensa izvan Afrike

Znate li gdje se nalazi jedno od prvih utočišta Homo sapiensa izvan Afrike?

Prije nego što su Homo sapiensi naselili Europu, Aziju i ostatak svijeta, njihovi preci tisućama su godina živjeli na prostoru koji danas obuhvaća dijelove Irana, Afganistana i Pakistana. Istraživanje objavljeno 2024. godine u časopisu Nature Communications upućuje na to da je upravo Perzijska visoravan bila njihovo prvo dugotrajno utočište nakon napuštanja Afrike – područje na kojem su boravili i razvijali se gotovo 20.000 godina prije nego što su nastavili dalje prema ostatku Euroazije.

Ova regija, smještena istočno od gorja Zagros, između Kaspijskog mora, Perzijskog zaljeva i Mediterana, nije bila samo prolazna točka na migracijskoj ruti Homo sapiensa – postala je njihova privremena domovina. Prema genetskim, arheološkim i paleoekološkim dokazima, upravo su ovdje preci svih današnjih neafričkih ljudi – uključujući one iz Europe, Azije, Amerike i Oceanije – proveli ključni period svoje rane povijesti nakon izlaska iz Afrike prije otprilike 60.000 do 70.000 godina.

Perzijska visoravan bila je središnja točka prve ljudske ekspanzije

Znanstvenici su usporedili genetske uzorke iz prapovijesnih i suvremenih populacija i otkrili iznenađujuće snažnu vezu između stanovnika Perzijske visoravni i najranijih Homo sapiensa koji su se nastanili izvan Afrike. Njihovi modeli paleoekoloških uvjeta pokazuju da je regija u to vrijeme bila znatno pogodnija za život od drugih mogućih središta migracije. Zahvaljujući svom položaju i klimi, visoravan je omogućila rast i stabilnost rane ljudske populacije. Također je služila kao prirodna “odskočna daska” za valove migracija prema istoku i zapadu, čime je imala ključnu ulogu u ljudskoj povijesti koju tek sada počinjemo razumijevati.

Leonardo Vallini, prvi autor studije i znanstvenik sa Sveučilišta u Padovi, ističe da ovo otkriće osvjetljava razdoblje duže od 20.000 godina u kojem su Homo sapiensi izvan Afrike živjeli, razvijali se i komunicirali s drugim vrstama poput neandertalaca. Naime, nedavne genetske analize potvrdile su da su se upravo u gorju Zagros Homo sapiensi i neandertalci križali oko 47.000 godina prije sadašnjosti – što dodatno potvrđuje važnost ovog prostora za razumijevanje čovjekove rane evolucije.

Za arheologe i paleogenetičare, ovo otvara nove mogućnosti. Ako je Perzijska visoravan zaista bila tako značajna u ranoj ljudskoj povijesti, mnogi fosili i nalazi iz tog razdoblja još uvijek čekaju da budu otkriveni. Znanstvenici naglašavaju kako je nužno uložiti dodatne napore u istraživanja tog područja, jer bi ono moglo pružiti odgovore na neka od najvažnijih pitanja o porijeklu i širenju naše vrste.

Profesor Michael Petraglia, suautor studije, zaključuje: “Naša multidisciplinarna analiza pruža jasniji uvid u zaboravljeno poglavlje povijesti Homo sapiensa – razdoblje između izlaska iz Afrike i konačne podjele euroazijskih populacija. Perzijska visoravan pritom se izdvaja kao ključno mjesto koje zaslužuje dodatnu pažnju arheologa.”