Haumea se okreće tako brzo da je planet više u obliku ispuhane nogometne lopte nego sfere što ga čini najčudnijim svijetom Sunčevog sustava.
Računalna simulacija
NASA-ini znanstvenici upotrijebili su računalne simulacije kako bi otkrili kako je patuljasti planet Haumea postao jedan od najneobičnijih objekata u našem Sunčevom sustavu. Haumea se nalazi u Kuiperovom pojasu ledenih svjetova iza Neptunove orbite. Velika gotovo poput Plutona, Haumea je čudan svijet u mnogim pogledima.
Za razliku od bilo kojeg drugog objekta te veličine, vrti se najbrže, okrećući se oko svoje osi za samo četiri sata. Budući da se Haumea vrti tako brzo, planet je više oblikovan kao ispuhana nogometna lopta nego kao kugla. Ima površinu koja se uglavnom sastoji od vodenog leda.
Kako je nastao
NASA-ina znanstvenica Jessica Noviello pitala se: „Kako je nastalo nešto tako čudno kao što je ovaj čudno oblikovan svijet?“ Noviello i njezini kolege okrenuli su se računalnim modelima kako bi razumjeli Haumeine kemijske i fizikalne procese tako što su ga ‘rastavili’ i ‘ponovno izgradili’.
„Kako bismo razumjeli što se dogodilo Haumei, moramo vremenski ograničiti sve što se dogodilo tijekom formiranja našeg solarnog sustava, što sve povezuje,“ rekao je Steve Desch, profesor astrofizike na Državnom sveučilištu Arizona u Tempeu, suradnik na novome članku objavljenom u časopisu Planetary Science Journal.
Zagonetka patuljastog planeta
Desch je nekoliko godina radio sa svojim studentima na sastavljanju različitih tragova kako bi otkrili priču o Haumeinoj evoluciji. Nijedan satelit još nije posjetio patuljasti planet, tako da su podatci oskudni jer je predaleko da bi se mogao precizno izmjeriti teleskopom sa Zemlje. Iz tog razloga, znanstvenici se oslanjaju na računalne modele kako bi dali predviđanja o Haumei (i drugim malo poznatim svjetovima). U svom početnom modelu, istraživači su kao jedine tri informacije naveli procijenjenu veličinu i masu Haumee, zajedno s četverosatnim radnim danom.
Svojstva čudnog svijeta
Pomoću modela tim je predvidio Haumeinu veličinu, gustoću i veličinu jezgre. Koristeći te podatke, Noviello je napravio matematičke jednadžbe koje su izračunale volumen Haumee i količinu leda na njoj. Osim toga, Haumein spin je izračunat na temelju raspodjele mase na planetu.
Ove su informacije pružile osnovu za predviđanje kako je mlada Haumea evoluirala u patuljasti planet kakav danas poznajemo. „Željeli smo temeljito razumjeti Haumeu prije nego što se vratimo u prošlost,“ rekao je Noviello.
Niz modela
Korigirajući jednu po jednu od ovih značajki u svom modelu, znanstvenici su simulirali kako su male promjene u Haumeinim ranim godinama utjecali na njen razvoj. Znanstvenici su znali da su pronašli pravu priču kada su simulacije dale rezultate koji su izgledali kao današnja Haumea.
Model koji su izradili Noviello i njezini kolege sugerira da se Haumea sudarila s drugim objektom kada su se planeti prvi put formirali. Iako bi udar razbio dijelove simulacije sugeriraju da ti dijelovi ne odgovaraju obitelji Haumean kakvu danas vidimo. Njihova je teorija da bi takav udar raspršio komadiće Haumee u daleko većem broju nego što imaju članovi ‘obitelji’.
Haumea ‘obitelj’
‘Obitelj’ Haumean koju danas vidimo došla je kasnije. Tada je struktura patuljastog planeta počela poprimati oblik – u središtu se taložio gusti, stjenoviti materijal, dok se na površini uzdizao lagani led. „Kada koncentrirate svu masu prema osi, smanjujete moment inercije, pa se Haumea vrtjela još brže nego danas,“ rekao je Desch.
Znanstvenici su izračunali da je led odletio s površine dovoljno brzo da stvori ‘obitelj’. Prema NASA-inom istraživaču Marcu Neveu, stijene Haumee generirale su toplinu koja je otopila led ispod površine, stvarajući ocean (koji više nije prisutan) ispod površine. Velika glinena jezgra nastala je oko Haumee kada je voda upila stjenoviti materijal u njezinu središtu, uzrokujući njegovo bubrenje. Kako je Haumeina jezgra rasla, njen moment inercije se povećavao i tako usporavao njenu vrtnju.
15 neobičnih ali zanimljivih objekata Sunčevog sustava
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
