Kao što je Carl Sagan rekao: “Svemir je prilično veliko mjesto. Ako smo samo mi, čini se kao strašno velik gubitak prostora.” No, svemir je više od samo “prilično velikog” mjesta. Toliko je velik da ga ljudski um ne može u potpunosti shvatiti. Uistinu, tek počinjemo shvaćati njegovu prostranost zahvaljujući naprednim tehnologijama i teleskopima poput Svemirskog teleskopa James Webb. Zbog toga čvrsto vjerujem da je samo pitanje vremena kada ćemo pronaći dokaze da nismo jedini, i da svemir krije mnogo više od nas samih.
Već više od 70 godina, znanstvenici su tražili dokaze o inteligentnom izvanzemaljskom životu, usmjeravajući svoju potragu na radio signale – međuzvjezdane poruke koje bi potencijalno mogle putovati milijardama kilometara kroz svemir. Međutim, astrofizičar sa Harvarda Avi Loeb smatra da bi potraga trebala započeti bliže Zemlji, u njezinim oceanima.
Neobična misija u Pacifiku
U ljeto 2023., Loeb je vodio ekspediciju u blizini Papue Nove Gvineje s ciljem pronalaska stotina sitnih metalnih kuglica, za koje tvrdi da su mogući ostaci međuzvjezdanog meteora koji je eksplodirao iznad Pacifičkog oceana prije deset godina. Prema Loebu, ova misija nije samo pokušaj pronalaska rijetkog dokaza objekta izvan našeg Sunčevog sustava, već i prilika da se analiziraju kuglice zbog mogućih tragova izvanzemaljske tehnologije.
Iako je ova ambiciozna misija naišla na kritike unutar znanstvene zajednice, Loeb smatra da i najmanja šansa za otkrivanje nečeg novog o svemiru opravdava trud. “Ne tvrdim da znam više nego što znam,” izjavio je Loeb u intervjuu za LiveScience, ističući kako je otvoren za razmatranje mogućnosti koje drugi možda ignoriraju.
Loebova filozofija koja vodi znanost
Loeb, profesor astrofizike i direktor Instituta za teoriju i računalne znanosti na Harvard-Smithsonian centru za astrofiziku, do svoje akademske karijere došao je nesvakidašnjim putem. Njegova strast prema filozofiji ga je na kraju dovela do astrofizike, što i danas vodi njegovu znanstvenu misao. Smatra da čovječanstvo nije u središtu “kozmičke predstave,” što bi nam trebalo služiti kao podsjetnik na skromnost i stalnu znatiželju.
“Naša civilizacija pojavila se tek na kraju dugog kozmičkog putovanja. Mi smo tek djelić povijesti svemira, i to znači da se moramo nastaviti pitati o svijetu oko nas,” rekao je Loeb, dodajući kako je to osnovna filozofija koja ga vodi u istraživanjima.
Fokus na Mars i nova otkrića
Kada bi imao neograničena sredstva, Loeb vjeruje da bi se istraživanja Marsa trebala intenzivirati. Podsjeća da je Mars imao tekuću vodu na svojoj površini i da su rani dokazi možda sugerirali tragove života na crvenom planetu. Ipak, NASA nije dovoljno istražila te mogućnosti. Prema Loebu, istraživanja koja su se provodila 1970-ih s Viking misijom trebala bi se nastaviti jer su tada već postojali znakovi koje bi danas, uz suvremenu tehnologiju, mogli bolje analizirati.
Osim Marsa, Loeb vidi priliku za otkrivanje međuzvjezdanih objekata kroz buduće satelitske misije. Posebno ističe NASA-in NEO Surveyor, infracrveni teleskop usmjeren na praćenje objekata blizu Zemlje, te opservatorij Vera C. Rubin u Čileu koji će od 2025. godine moći detektirati mnoge međuzvjezdane objekte unutar Zemljine orbite.
Kontroverzne tvrdnje i planovi za nove ekspedicije
Nedavno, Loeb je primio kritike zbog svojih tvrdnji da su metalne sferule pronađene u blizini Papue Nove Gvineje ostaci međuzvjezdanog meteora. Neki su tvrdili da bi sferule mogle biti ostaci običnog pepela. No, Loeb i njegov tim analizirali su kemijski sastav sferula, koristeći 55 elemenata iz periodnog sustava, i dokazali da se ne radi o pepelu od ugljena. Iako je naišao na otpor unutar akademske zajednice, Loeb je uspješno objavio svoje rezultate, navodeći da se znanost mora baviti anomalijama, čak i kada one izazivaju nelagodu među stručnjacima.
Loeb i njegov tim planiraju ponovnu ekspediciju u Papuu Novu Gvineju u idućih godinu dana. Cilj im je pronaći veće komade meteora, promjera nekoliko milimetara, kako bi ih mogli detaljno analizirati i provesti izotopsku analizu koja bi mogla otkriti starost tih objekata te ih razlikovati od materijala iz Sunčevog sustava.
Nada u otkriće izvanzemaljskog života
Loeb vjeruje da postoji dobra šansa da ćemo unutar sljedećih nekoliko godina otkriti nešto nevjerojatno, bilo kroz podatke Rubinovog opservatorija ili kroz buduće ekspedicije. Smatra da bi otkriće međuzvjezdanih objekata moglo biti ključ za pronalazak dokaza o izvanzemaljskom životu. “Radio komunikacija bila je samo rana tehnologija, ali istraživanje svemira mogla bi biti univerzalna aktivnost naprednih civilizacija,” izjavio je.
Loeb ističe kako bez potrage nećemo ništa pronaći, baš kao što je Blaise Pascal tvrdio da ne možemo odbaciti mogućnost postojanja Boga jer bi implikacije bile ogromne. Na isti način, Loeb argumentira da potraga za izvanzemaljskim životom mora biti dio znanstvenog mainstreama jer bi pronalazak bio monumentalno otkriće za čovječanstvo.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
