Najnovija analiza ranih snimaka trećeg međuzvjezdanog objekta u povijesti, 3I/ATLAS, otkriva kako se razvijao tijekom prolaska kroz naš Sunčev sustav te pruža uvid u to koliko se drugi sustavi mogu razlikovati od našeg.
Istraživači sa Sveučilišta Michigan State (MSU) analizirali su podatke NASA-ina satelita TESS (Transiting Exoplanet Survey Satellite) i pronašli snimke objekta uhvaćene već u svibnju, dva mjeseca prije njegova službenog otkrića u srpnju. Studija objavljena u časopisu Astrophysical Journal Letters pokazuje da je 3I/ATLAS bio aktivan dulje nego što se pretpostavljalo, s naznakama u repu nalik kometu. Objekt će biti vidljiv još samo nekoliko mjeseci prije nego što se udalji izvan dosega i najsnažnijih teleskopa.
Naziv “3I” označava da je riječ o tek trećem potvrđenom međuzvjezdanom objektu, dok oznaka ATLAS potječe od teleskopskog sustava NASA-inog programa Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System, koji ga je prvi identificirao.
“U našem Sunčevom sustavu do sada smo zabilježili vrlo malo međuzvjezdanih objekata i svaki je bio jedinstven”, objašnjava Adina Feinstein, docentica fizike i astronomije na MSU-u i glavna autorica rada. “3I/ATLAS daje nam priliku proučavati druge sustave izravno, bez potrebe da ih posjećujemo.”
Znanstvena zajednica odmah je reagirala, pa se gotovo svakodnevno objavljuju novi radovi o ovom rijetkom posjetitelju.
Neočekivana aktivnost u orbiti
TESS je prvenstveno namijenjen potrazi za egzoplanetima, ali povremeno promatra i ravninu u kojoj se nalaze planeti Sunčevog sustava. Upravo je na toj putanji prolazio 3I/ATLAS. Feinstein i suradnici brzo su preuzeli podatke, uklonili svjetlosni šum obližnjih zvijezda i kombinirali više snimaka u jasniju sliku.
Zasluge: Međunarodni opservatorij Gemini / NOIRLab / NSF / AURA / K. Meech / Jen Miller / Mahdi Zamani,
Dodatna dva mjeseca opažanja otkrila su da je 3I/ATLAS pokazivao aktivnost mnogo dalje od Sunca nego što je to uobičajeno za komete u našem sustavu. Dok većina kometa počinje otpuštati prašinu i vodenu paru tek pri približavanju Suncu, 3I/ATLAS je ispuštao molekule poput ugljikova monoksida i ugljikova dioksida već na većoj udaljenosti.
“To nam govori kakvim se materijalima mogu obilježiti kometi i asteroidi u drugim sustavima”, istaknula je Feinstein. “Dugo se pretpostavljalo da su ti sustavi drukčiji, a sada imamo i konkretne dokaze koliko.”
Nastavak opažanja
Prema procjenama, 3I/ATLAS bit će moguće pratiti još nekoliko mjeseci. Tim MSU-a planira nastaviti istraživanja u suradnji s suautorima poput Darryla Seligmana, koji je sudjelovao i u prvoj znanstvenoj analizi objekta, te koristiti opažanja Svemirskog teleskopa James Webb za detaljniji uvid u njegov sastav.
“Snimke iz razdoblja prije otkrića ključne su za razumijevanje kada i kako se ovi objekti počinju ‘aktivirati’ približavajući se našem Suncu“, objašnjava John Noonan, suautor studije i postdoktorand na Sveučilištu Auburn. “Takvi objekti nisu bili značajnije zagrijavani milijunima, možda i milijardama godina, i svaka prilika da vidimo kako reagiraju na to prvo zagrijavanje izuzetno je vrijedna.”
Rad ističe važnost misija koje kontinuirano promatraju čitavo nebo. Iako je TESS zamišljen za potragu za egzoplanetima, golema količina prikupljenih podataka omogućuje nova saznanja i o kometima, asteroidima te rijetkim međuzvjezdanim objektima.
Feinstein naglašava kako savezni programi i javno financiranje čine temelj ovakvih istraživanja. “Učenje o drugim planetarnim sustavima stavlja čovječanstvo u širi kontekst. Jedno od najvećih pitanja jest jesmo li sami u svemiru. Svaka NASA-ina misija približava nas odgovoru na to ključno pitanje.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
