Međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS posljednjih je mjeseci česta tema nagađanja da bi mogao biti tehnološkog podrijetla. U novom radu objavljenom na otvorenom serveru arXiv, istraživačica Sofia Sheikh iz SETI Institute i njezini suradnici opisuju kako je Allen Telescope Array (ATA) provjeravao takve tvrdnje i kojim se postupcima tražio mogući umjetni radiosignal.
ATA, jedan od najsnažnijih radioteleskopskih sustava na svijetu, promatrao je 3I/ATLAS ukupno 7,25 sati kroz pet odvojenih sesija u srpnju 2025., ubrzo nakon otkrića objekta. Kako prenosi Universe Today, u tom su razdoblju druga opažanja već upućivala na prirodni komet: zabilježena je koma, uočeno je otpuštanje vodene pare te izmjeren relativno kratak period rotacije od 16,8 sati. Zadatak ATA bio je jasan: utvrditi postoji li ikakav trag umjetnog radioemitiranja.
Nadogradnja ATA i pokriveni frekvencijski raspon
U vrijeme kampanje Allen Telescope Array radio je s nedavno uvedenim “Antonio” feedovima, kriogeno hlađenim prijamnim sklopovima koji su izravno povezani s antenama i služe kao ulazni dio prijamnika za radiovalove. Nazvani su po Franklin Antonio, osnivaču Qualcomm i jednom od ključnih donatora nadogradnje sustava.
Kriogeno hlađenje takvih prijamnika poboljšava omjer signal–šum i, što je za ovu potragu bilo presudno, podiže osjetljivost kroz širok raspon frekvencija. U ovom je opažačkom ciklusu ATA pratio područje od 1 do 12 GHz, uključujući i pojaseve koji se u svakodnevici najčešće koriste, poput 2,4 GHz na kojem rade brojni telefonski i Wi-Fi sustavi.
Veća osjetljivost donijela je i očekivanu nuspojavu: u obradi se pojavila goleme količina potencijalnih “signala”, više od 70 milijuna. Da bi se taj broj sveo na razinu koju je moguće provjeriti, tim je primijenio sustav filtriranja Breakthrough Listen Interesting Signal Search (bliss).
Postupak je išao u nekoliko koraka. Najprije su odbačeni zapisi iz frekvencijskih pojaseva zasićenih ljudskim smetnjama, primjerice onih koje koriste GPS sustavi i sateliti. Zatim su zadržani samo signali čija se promjena frekvencije uklapa u očekivano ubrzanje, odnosno crveni pomak koji bi odgovarao kretanju 3I/ATLAS, što je jedna od novih mogućnosti “bliss obrade.” Na kraju je provedena dodatna provjera: je li signal doista dolazio iz dijela neba u kojem se 3I/ATLAS nalazio u trenutku opažanja.
211 kandidatski signal
Nakon svih filtera ostao je 211 kandidatski signal. Svaki je potom ručno provjeren, a u svim slučajevima pokazalo se da je riječ o zemaljskim radiofrekvencijskim smetnjama koje su prošle automatizirane kriterije. Ishod je zato “nulti” nalaz: nije zabilježen sintetski radiofrekvencijski tehnopotpis koji bi upućivao na to da 3I/ATLAS emitira umjetni signal.
Autori pritom naglašavaju i ograničenje takvog zaključka. Izračunali su minimalnu snagu odašiljanja, po frekvenciji, koja bi bila potrebna da je njihov postupak uopće detektira. Za 1 GHz prag je oko 10 W, što je približno pet puta više od snage tipičnog mobilnog telefona, dok na 9 GHz raste na oko 110 W. Drugim riječima, civilizacija koja bi bila dovoljno napredna da namjerno pošalje međuzvjezdani objekt u drugi zvjezdani sustav teško bi se oslonila na odašiljač čija je snaga usporediva s onom dviju žarulja.
ATA u ovom praćenju nije bio jedini instrument. 3I/ATLAS se promatra od otkrića prošlog ljeta, a među najvažnijim mjerenjima su i ona prikupljena radioteleskopom Green Bank u američkoj saveznoj državi Zapadna Virginija. Tim koji upravlja tim instrumentom objavio je zaseban rad koji potvrđuje nalaze ATA, uz još veću osjetljivost, te isključuje odašiljač snage čak i 10% moderne mobilne slušalice. Mjerenja iz drugih opservatorija, uključujući MeerKAT u Južnoj Africi i Opservatorij Vera C. Rubin u Čileu, dodatno potvrđuju isti zaključak: u svim dosad provjerenim opažanjima 3I/ATLAS pokazuje obrazac karakterističan za prirodni objekt.
Kako treći potvrđeni međuzvjezdani posjetitelj nastavlja put prema izlazu iz Sunčeva sustava i sve dubljem prostoru, očekuje se da će ga astronomi nastaviti pratiti što je dulje moguće. Razlog nije potraga za senzacijom, nego znanstvena vrijednost rijetkog objekta koji je stigao izvan našeg sustava, neovisno o tome što dosadašnje radiopretrage ne pokazuju znakove tehnološkog podrijetla.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
