Znanstvena potraga za izvanzemaljskom inteligencijom ulazi u novo razdoblje. Umjesto da se oslanjaju samo na radio signale, istraživači sada traže tragove laserskih zraka koje bi putovale među zvijezdama ili čak naznake nastanka Dysonovih rojeva, hipotetskih megastruktura koje bi mogle okruživati zvijezde. Kako se širi naše razumijevanje mogućih znakova inteligentnog života, Međunarodna akademija astronautike (IAA) priprema ažurirane smjernice za postupanje nakon potvrđene detekcije inteligencije izvan Zemlje.
Novi prijedlog protokola objavljen je na otvorenom serveru arXiv, a o njemu se glasovalo i na Međunarodnom astronautičkom kongresu (IAC) 2025. u Sydneyju. Potpuno usvajanje očekuje se početkom sljedeće godine.
Kako se mijenja protokol nakon 36 godina
Ova nadogradnja predstavlja najveću promjenu u tri i pol desetljeća otkako je protokol uspostavljen. IAA je 1989. izradila “Deklaraciju načela” koja je određivala kako bi čovječanstvo trebalo reagirati na potvrđeni signal s nekog drugog svijeta. Verzija iz 2010. donijela je tek manja pojednostavljenja, bez većih sadržajnih razlika.
No sadašnji prijedlog ide mnogo dalje. Uvažava složenost današnjeg društva, posebno u doba društvenih mreža i brzog širenja informacija. Jedan od ključnih ciljeva jest zaštititi istraživače koji bi eventualno objavili otkriće, od internetskog uznemiravanja pa čak i prijetnji.
Najveća pojedinačna novost odnosi se na pitanje smijemo li odgovoriti na poruku. Ranije verzije protokola sugerirale su da bi čovječanstvo trebalo poslati odgovor, uz minimalna ograničenja. Novi prijedlog izričito preporučuje da se nikakav odgovor ne šalje sve dok pitanje ne bude razmotreno u Ujedinjenim narodima, razumno rješenje, iako će postići dogovor u UN-u vjerojatno biti podjednako zahtjevno kao i sam kontakt s izvanzemaljcima.
Razlika između slanja i primanja signala
U radu se jasno naglašava da ove smjernice ne utječu na zasebnu ideju aktivnog odašiljanja poruka izvanzemaljskoj inteligenciji (METI – Messaging Extraterrestrial Intelligence). METI podrazumijeva slanje snažnih radijskih poruka prema obećavajućim obližnjim zvjezdanim sustavima, što je tema još kontroverznija od pasivnog traganja za signalima ili “Tehnopotpisima”, neizravnim znakovima tehnološke aktivnosti. Iako bi METI trebao imati vlastiti protokol, za sada postoje samo nizu “stanovišta” koje su objavile IAA i druge institucije, ali bez službenog prihvaćanja kao međunarodnog standarda.
U novom SETI protokolu radnje su jednostavnije i definirane kao “najbolje prakse”, a ne kao obvezujuća pravila. Uključuju metode za provjeru autentičnosti signala i prikupljenih podataka, načine pohrane u dvije odvojene geografske lokacije te osiguravanje pristupa većem broju relevantnih institucija. Posebna se pozornost posvećuje transparentnosti u korištenju softvera kojim se podaci analiziraju.
Ako se signal pokaže elektromagnetskim, što je izvorna osnova SETI istraživanja, preporučuje se da se obrati Međunarodnoj telekomunikacijskoj uniji (ITU), tijelu koje nadzire raspodjelu svjetskih radiofrekvencijskih kanala. Cilj je osloboditi frekvencijski pojas na kojem je signal otkriven, čime bi se smanjile moguće smetnje, bilo namjerne ili slučajne, iz ljudskih izvora, a znanstvenicima omogućila pravna zaštita u slučaju ometanja.
Poruka cijelog ažuriranja jest da je svijet postao znatno složeniji u posljednjih petnaest godina, kako u političkom i društvenom smislu, tako i u razumijevanju onoga što bi SETI otkriće zapravo značilo. Nijedna organizacija ne tvrdi da zna točan odgovor na pitanje što učiniti ako doista otkrijemo signal izvanzemaljske inteligencije. Ipak, način na koji IAA vodi proces revizije, s više krugova rasprava i izmjena tijekom protekle dvije godine, smatra se uzornim primjerom znanstvene odgovornosti.
Posljednji korak u postupku usvajanja, pod uvjetom da prijedlog prođe većinom glasova u Sydneyju, jest potvrda Upravnog odbora IAA. Time bi se odboru koji je razvijao protokol omogućilo da nastavi svoj možda nedovoljno cijenjen, ali jednoga dana potencijalno presudan posao.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
