Složena ognjišta iz ledenog doba otkrivaju nevjerojatnu razinu znanja

Složena ognjišta iz ledenog doba otkrivena su u Ukrajini.

U srcu ledenog doba, dok su ljudi živjeli u okrutnim uvjetima i borili se za preživljavanje, nastajala su složena ognjišta koja su svojim dizajnom i učinkovitošću mogla nadmašiti i današnje standarde. Najnovija istraživanja iz Ukrajine to sada potvrđuju.

---

Nova arheološka saznanja pokazuju da su složena ognjišta iz ledenog doba bila daleko naprednija nego što se dosad mislilo. Na nalazištu uz rijeku Dnjestar u današnjoj Ukrajini pronađena su ognjišta stara više od 20.000 godina, konstruirana s tolikom preciznošću da su mogla doseći temperature veće od 1100 stupnjeva Celzija.

To nije bila puka improvizacija ljudi iz ledenog doba. Radi se o strukturama koje su pažljivo oblikovane kako bi osigurale dugotrajnu i stabilnu vatru, što je bilo ključno za preživljavanje u ekstremnim klimatskim uvjetima. Nova analiza tih ognjišta potvrđuje da su naši preci ovladali ne samo vatrom, nego i njenim učinkovitom kontrolom.

Složena ognjišta iz ledenog doba nisu bila samo za grijanje

Prema znanstvenom radu objavljenom u časopisu Geoarchaeology, ova ognjišta nisu služila samo za toplinu. Ljudi su vatru koristili za kuhanje, obradu alata, zaštitu od grabežljivaca i kao društveni epicentar.

“Vatra je bila ključna u svakodnevici, ali i u preživljavanju. Ljudi su znali kako je koristiti za različite svrhe, u različitim sezonama,“ izjavio je arheolog Philip R. Nigst sa Sveučilišta u Beču.

Istraživači su analizirali tri različita ognjišta iz tog razdoblja, a rezultati su pokazali razlike u veličini, debljini i temperaturi izgaranja. Jedno od njih dostizalo je čak 1200 °C — toplinu dovoljno visoku da se rastope određene metale.

Glavni izvor goriva bila je smreka, ali pronađeni su i tragovi spaljenih kostiju i životinjske masti, što ukazuje na to da su ljudi namjerno kombinirali različite materijale kako bi optimizirali učinak vatre.

Misterij nedostatka tragova iz najhladnijeg razdoblja

Unatoč ovom značajnom otkriću, ostaje otvoreno pitanje: zašto nemamo više dokaza o složenim ognjištima iz ledenog doba? Istraživači vjeruju da su mnogi tragovi uništeni tisućljetnim ciklusima smrzavanja i otapanja tla. Također postoji mogućnost da su ljudi u najhladnijim razdobljima koristili druge metode grijanja kada gorivo nije bilo dostupno.

“Možda su tragovi izgubljeni, ili možda nisu uvijek koristili vatru,” kaže geoarheolog William Murphree sa Sveučilišta Algarve. “Ali ova ognjišta jasno pokazuju da je znanje o vatri bilo mnogo razvijenije nego što smo prije mislili.”

Ova složena ognjišta iz ledenog doba predstavljaju još jedan dokaz da su rani Homo sapiensi bili iznimno prilagodljivi, sposobni i snalažljivi — čak i u najnepristupačnijim uvjetima u povijesti našeg planeta.