Zakopan u glinenoj posudi, bez mumifikacije i bez ikakvih svečanosti, muškarac iz razdoblja prije gotovo pet tisućljeća ostao je zaboravljen na rubu egipatske pustinje. Danas, zahvaljujući očuvanom zubu i modernim metodama sekvenciranja DNK, znanstvenici su uspjeli rekonstruirati njegov genetski zapis. Riječ je o najstarijem do sada sekvenciranom egipatskom genomu, koji donosi nove uvide u podrijetlo stanovnika rane egipatske civilizacije i njihove kontakte s drugim dijelovima drevnog svijeta.
Genetski kod iz doba prije Keopsove piramide
Tim znanstvenika iz instituta Francis Crick i sveučilišta Liverpool John Moores prvi je put uspio sekvencirati cijeli genom osobe koja je živjela između 2.800. i 2.500. godine prije nove ere — otprilike u vrijeme kada su građene prve stepenaste piramide, a Egipat se konsolidirao u snažnu centraliziranu državu.
DNK je izvučen iz zuba muškarca pokopanog u selu Nuwayrat, 265 kilometara južno od današnjeg Kaira. Pokopan je u jednostavnoj grobnici, bez mumifikacije, u keramičkoj posudi smještenoj u padinu brda. Upravo ti uvjeti — suhoća i izolacija — omogućili su očuvanje genetskog materijala više od 4.800 godina.
“Ova osoba preživjela je nevjerojatan put — ne samo kroz vrijeme, već i kroz institucije,” rekao je Linus Girdland-Flink, voditelj istraživanja i stručnjak za drevne biomolekule na Sveučilištu u Aberdeenu.
Tijekom britanske kolonijalne uprave, ostaci su predani arheolozima Johna Garstanga i transportirani u Veliku Britaniju. Nakon boravka u Institutu za arheologiju u Liverpoolu, završili su u Muzeju svijeta, gdje su — gotovo slučajno — preživjeli bombardiranje tijekom Drugog svjetskog rata koje je uništilo većinu ljudskih ostataka u zbirci.
Miješani korijeni potvrdila i genetika
Analiza genoma otkrila je da je 80 posto genetske baštine muškarca podudarno s tadašnjim stanovnicima sjeverne Afrike. No preostalih 20 posto DNK dolazi iz regije plodnog polumjeseca, točnije s područja drevne Mezopotamije — današnjeg Iraka i okolice.
To je prvi izravan genetski dokaz da su u Egipat tog razdoblja ulazili ljudi s istoka, a ne samo ideje, tehnologije i trgovačka roba, što su dosad sugerirali arheološki nalazi. DNK potvrđuje da su fizičke migracije bile sastavni dio rane egipatske povijesti.
“Znali smo da su postojale kulturne i trgovačke veze s Mezopotamijom, ali sad vidimo da su postojale i biološke,” rekao je Girdland-Flink. “Ovo mijenja način na koji razumijemo rane etničke slojeve u Egiptu.”
Potvrđeno i mjesto života, zanimanje i zdravlje
Analiza izotopa u zubu pokazala je da je muškarac odrastao i živio u Egiptu, a ne pristigao iz neke druge regije. Imao je između 44 i 64 godine kada je umro, bio je visine oko 167 cm, a njegove kosti pokazivale su jasne tragove ponavljajućih pokreta i karakterističnih promjena.
“Njegovi kukovi su bili prošireni, a kosti ruku nose tragove intenzivnog gibanja naprijed-natrag. Uz to, nađen je izražen artritis na desnom stopalu,” rekao je antropolog Joel Irish sa Sveučilišta Liverpool John Moores, drugi autor studije. “Sve upućuje na to da se bavio lončarstvom, vjerojatno koristeći lončarsko kolo koje se upravo u to vrijeme pojavilo u Egiptu.”
Ipak, njegov je pokop bio znatno svečaniji od onoga što bi se očekivalo za običnog obrtnika. Arheolozi zato nagađaju da je možda bio iznimno vješt majstor, cijenjen u lokalnoj zajednici i s društvenim statusom iznad standarda svojeg staleža.
Početak ozbiljnog genetskog kartiranja Egipta
Voditeljica analize, Adeline Morez Jacobs, kaže da ovaj pojedinačni slučaj otvara vrata široj studiji migracija i genetskih utjecaja u Egiptu kroz tisućljeća. “Sad znamo da je do miješanja stanovništva dolazilo već u trećem tisućljeću prije Krista. Sljedeći korak je proširiti analizu na više pojedinaca, više regija i više razdoblja,” dodaje.
U planu su daljnje suradnje s egipatskim institucijama, koje bi trebale omogućiti detaljniju sliku promjena u sastavu stanovništva kroz Staro, Srednje i Novo kraljevstvo. Do tada, jedan zub iz zaboravljenog groba na rubu pustinje ostat će jedan od najstarijih svjedoka o podrijetlu Egipta i njegovim ljudima.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
