kozmos.hr
Jeste li znali?

Top 10 zanimljivosti o Džozerovoj piramidi

Džozerova stepenasta piramida kod Sakare. Izvor slike: Shutterstock
objavljeno

Stepenasta Džozerova piramida smatra se jednom od prvih ljudskih megalitskih, kamenih konstrukcija. Premda se neki učenjaci drže ove teze, ona je netočna i ja ću vam sada reći zašto.

Prije više tisuća godina, čovjek po imenu Džozer vladao je Egiptom. Mainstream egiptolozi smatraju da se radi o periodu od prije 4 700 godina za vrijeme vladavine treća dinastije.

Džozer je bio drugačiji od svojih prethodnika barem kada su u pitanju inovacije, a to se posebno odnosi na arhitekturu. Džozeru i njegovom kraljevskom veziru ujedno i glavnom arhitektu, Imhotepu, prema povjesničarima, pripadaju zasluge za revoluciju u egipatskoj arhitekturi.

Tijekom Džozreove vladavine Egipat je takoreći „izmislio“ piramide. Povijest konstrukcije ovog veličanstvenog spomenika je izvanredna, ali također dugotrajna.

Prema stručnjacima, Stepenasta piramida je sagrađena u nekoliko faza: točnije šest. Gradnja je trajala otprilike 19 godina što znači da je Džozer za života dočekao završetak gradnje svojeg remek-dijela.


Iako mnogi znanstvenici vjeruju da je Stepenasta Džozerova piramida sagrađena kao vječno počivalište faraona, neki autori i eksperti iz ovog polja se ne slažu s tom tvrdnjom. Ipak, službeni je stav akademije da se radi o grobnici i da se po smrti faraona njegovo mumificirano tijelo polagalo ispod piramide.

U drevna vremena je nazivana „najsvetijom“, a danas je poznajemo kao Stepenastu Džozerovu piramidu. Prema Manetonu, sagradio ju je Imhotep, prvi arhitekt i poznati inženjer u povijesti.

a
Na ovoj fotografiji možemo vidjeti Stepenastu Džozerovu piramidu iz zračne perspektive. Slika je uzeta 24. siječnja 1938. Izvor slike: UMV Libraries.

Ovaj drevni dragulj je bez sumnje najupečatljivija struktura kod sakarske nekropole, južno od piramida iz Gize. Džozerova stepenasta piramida smatra se najranijim prototipom piramide te strukturom koja je udarila temelje za još kompleksnije i veće kamene konstrukcije.

Zato se često naziva proto-piramidom, uspješnom eksperimentalnom strukturom koja je potaknula gradnju raznih drugih kamenih građevina u Egiptu.

Bila je dio većeg piramidalnog kompleksa okruženog kamenim zidinama unutar kojih se također nalazio hram i druge simbolične nepristupačne građevine velikih proporcija. Tu se nalazilo i veliko svečano dvorište u čast Heb Sedu te podzemni sustav galerija i skladišta.

Podzemni svijet Stepenaste piramide jedna je od njezinih najnepoznatijih karakteristika. Prema procjenama, podzemni tuneli ispod Džozerove piramide dugački su čak 5,7 kilometara. Ispod piramide nalaze stotine soba, skladišnih prostora, galerija i tunela koji zajedno čine jedinstveni labirint.

Labirint je toliko velik, kompleksan i zamršen da više nikad u drevnom Egiptu ništa slično nije oprobano. Čak ni najveća piramida u Egiptu, ona iz Gize, nema tako velik i kompliciran podzeman sustav. No, stanimo na trenutak i pokušajmo secirati njegovo povijesno porijeklo.

Egiptolozi obično kažu da su se prije Džozerove piramide kraljevske grobnice gradile kao podzemne komore natkrivene piramidalnim strukturama „mastabama“.

Džozerova piramida sagrađena je od kamena. Sastoji se od 6 velikih mastaba, jedne povrh druge. Došlo je do čak šest revizija i nadogradnja s obzirom na orginalni plan. Jedna mastaba s kvadratnom bazom dugačka je 63, a visoka 8 metra.


Postoji određena konfuzija oko toga tko je započeo prvu mastabu koja se potom pretvorila u piramidu. Postoje teorije koje sugeriraju da je piramida izgrađena na temeljima koji su bili ovdje puno prije Džozerovog vremena, ali za to nema konkluzivnih dokaza.

Inicijalna mastaba Džozerove piramide bila je kvadratna što nije tipično za egipatske mastabe. Stručnjaci se slažu da glavni arhitekt zapravo nije planirao mastabu već nešto puno monumentalnije. Objasnit ću faze izgradnje piramide kasnije u ovom članku.

S obzirom da ne postoje zapisi iz vremena gradnje Džozerove piramide, ne možemo točno znati kako je išao proces njene konstrukcije, kakvi su alati i oprema korišteni te kako je funkcionirao transport kamenih blokova. Što god da su Egipćani koristili vjerojatno nikad prije nije bilo aplicirano. To je samo po sebi revolucionarno i inspirirajuće.

Najraniji zapisi o ekskavaciji pripadaju pruskom konzul-generalu von Minutoliju, koji je istraživao dijelove strukture još 1821. To je bilo 4 500 godina nakon što je piramida izgrađena.

Von Minutoli uspješno je istražio neke podzemne galerije u kojima je naišao na plavo opločene komore. Unutar piramide, von Minutoli našao je mumificirano stopalo – za koje arheolozi misle da je pripadalo Džozeru – ali ne postoje dokazi koji bi to potvrdili. Također je pronašao i natpise koje spominju Netjeriketa.

Ne zna se puno o Netjeriketu  – Džozeru.

Njegovo ime se povezuje sa regijom južno od Aswana koje se na grčkom naziva Dodekaskoinos. Džozerovo ime, kao i ime kraljevskog arhitekta, posvjedočeno je na Steli gladi, koja datira u vrijeme Ptolomejevića, 2 700 godina nakon Džozera. Džozerov otac bio je kralj Kasekemui, poznat po tome što je prvi uveo kamenu arhitekturu u Egipat.

Kako otkriva Ahmed Fakhry u svojem djelu „Piramide“ (p.23), ime Džozer se ne javlja na spomenicima prije dvanaeste dinastije. Na zapisima iz svojeg vremena, naziva se Netjeriket ili Iri-ket-Neter.

Iako ovo objašnjava dosta toga o Stepenastoj piramidi, Džozeru i postanku jedinstvene građevine, ispod ću otkriti deset stvari koje možda niste znali o Stepenastoj Džozerovoj piramidi.

Imhotep

Vjeruje se usprkos manjku pisanih dokumenata iz vremena gradnje piramida, da je Stepenastu piramidu konstruirao Imhotep, Džozerova desna ruka, kraljevski vezir i arhitekt. Kasnije je čovjek bio štovan u Egiptu kao božanstvo i ljudi su mu se molili za savjet i izlječenje.

Imhotep nije samo izrodio piramide već je bio i vrstan znalac o raznim područjima izvan arhitekture i dizajna.

Gradnja piramide

Stepenasta piramida bila je eksperimentalna struktura i mnoge njezine faze svjedoče tome. Kako otkriva Mark Lehner u knjizi „Kompletne piramide“, Stepenasta piramida je sagrađena u šest faza: M1, M2, M3, M4, P1, P1′ i P2.

Ako je piramida sagrađena u 19 godina, a to podijelimo sa šest faza, dobijemo da je svaka nadogradnja trajala oko 3 godine. Te faze sugeriraju da su graditelji eksperimentirali sa strukturom.

Dimenzije Džozerove piramide

Džozerova piramida je pravokutna (140 x 118 m). Duža strana je orijentirana u pravcu istok-zapad. Piramida ima šest naklapajućih katova. Orginalno je visoka 65 metara. Inklinacija je 16 stupnjeva pri dnu i 22 stupnja pri vrhu. Vanjska površina bila je ogrnuta vapnenim kamenom.

Ovaj vanjski sloj kamenja odavno je nestalo i vjerojatno je korišten za izgradnju drugih građevina u Novom kraljevstvu.

Mnogo je veća nego što mislite

Iako je najveća piramida u Egiptu ona iz Gize, Stepenasta je također prilično ogromna. Njen ukupni volumen je čak 330 400 kubika.

To znači da je ona još veća od Menakurine treće najveće piramide iz Gize koja broji oko 235 183 kubičnih metara.

Najranija megalitska kamena konstrukcija

Smatra se jednim od najrevolucionarnijih građevina u Egiptu. Uz to je i najranija kolosalna kamena konstrukcija te veličine koju je izgradio čovjek.

Ipak, to nije potpuno istinito iz dva razloga. Prvo, postoji masivni objekt nedaleko od Stepenaste piramide, poznat kao Gisr el-Mudir, koji pred-datira Džozerovu piramidu, a sagrađen je gotovo isključivo od rezanog kamena. Drugo, Džozerova piramida je sagrađena istovremeno kad je na drugom kraju svijeta Karalna civilizacija u današnjem Peru također gradila ogromne kamene piramide, hramove i druge strukture.

Ne možemo ni ignorirati činjenicu da još jedna zapanjujuća drevna građevina prethodi Stepenastoj piramidi za nekoliko tisuća godina, a radi se o Gobekli Tepeu, najvećem drevnom kamenom kompleksu poznatom ljudima.

Evolucija mastaba?

Egiptolozi vjeruju da je Stepenasta piramida direktna evolucija mastapskih grobnica te da je Stepasta piramida direktan potomak Sakarske mastabe broj 3038. M1 faza Džozerove piramide zapravo je bila kvadratna mastaba.

S obzirom da nema drugih kvadratnih mastaba u Egiptu i da su sve pravokutne, Egiptolozi kažu da je Imhotep zamislio građevinu nalik mastabama, ali je prenio stvar na potpuno novi nivo. Odlučio je naslagati više mastaba jednu na drugu.

Je li to trebala biti piramida?

Ne znamo što su točno Džozerovih arhitekti naumili kad su krenuli graditi ovu strukturu. Ostaje enigmom je li inicijalni plan bio da se sagradi Stepenasta piramida ili se spontano došlo do današnjeg oblika.

Možda su Džozerovih arhitekti samo pokušavali osvježiti dizajn mastabe kakav se koristio u preddinastičkim vremenima pa ih je to navelo na ideju da slažu mastabe jednu na drugu i na koncu dobiju piramidu.

Piramida koja nikad nije ponovljena

Iako je Džozerov spomenik zauvijek promijenio egipatsku arhitekturu i čovjek bi pomislio da ima bar još nekoliko sličnih građevina, to ipak nije slučaj.

Nekoliko faraona koji su nasljedili Džozera probali su ponoviti postignuće svojeg prethodnika, ali nikad nisu uspjeli završiti svoje piramide. Ostali bi samo temelji nedovršenih konstrukcija. Sljedeća gotova piramida je izgrađena za vrijeme četvrte dinastije i faraona Snofrua.

Džozerov podzemni svijet

Iako su nadzemni elementi spektakularni i kao da su izvan ovog svijeta, ono što leži ispod piramide je također vrijedno najvećeg divljenja. Ispod površine, prije gradnje prve mastabe, graditelji su dobili zadatak da iskopaju tunele kroz stijenu.

To okno je na koncu vodilo ka masovnom podzemnom labirintu preko 5,7 kilometara u dužinu. Takav podzeman svijet više nikad nije ponovljen u egipatskoj povijesti.

Artefakti ispod piramide

Iako egiptolozi vjeruju da je Džozer bio pokopan ispod piramide unutar podzemnog labirinta,  njegova mumija kao i njegovo blago, odavno su nestali.

Interijer piramide opljačkan je još u antici, a mumija i artefakti su maknuti iz piramide. No, nisu svi artefakti uzeti.

U modernim vremenima po ulasku u piramidu naišli smo na dosta toga u podzemnim komorama.

Artefakti vrijedni spomena su mumificirana noga (navodno Džozerova), kost kuka žene koja je živjela nekoliko  generacija prije Džozera te čak 40 000 komada kamenog posuđa s imenima Džozerovih prethodnika.

https://kozmos.hr/10-razloga-zasto-je-gobekli-tepe-jedno-od-najzanimljivijih-nalazista-na-zemlji/

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.