Analizom podataka prikupljenih roverom Curiosity, došlo se do novih saznanja koja ukazuju na to da bi mnogi današnji krateri na Marsu mogli biti ostaci nekadašnjih rijeka, što je ključan element u potrazi za životom na tom planetu.
“Pronalazimo dokaze koji ukazuju na to da je Mars najvjerojatnije bio planet ispresijecan rijekama”, izjavio je Benjamin Cardenas, docent geoznanosti na Sveučilištu Penn State i glavni autor novog znanstvenog rada u kojem se objavljuje ovo otkriće. “Dokaze takve prošlosti nalazimo posvuda po planetu.”
U istraživanju objavljenom u časopisu Geophysical Research Letters, znanstvenici su koristili numeričke modele za simuliranje erozije na Marsu kroz tisuće godina. Otkrili su da su uobičajene formacije kratera, poznate kao „bench-and-nose“, najvjerojatnije ostaci drevnih riječnih korita.
Ova studija predstavlja prvi pokušaj kartiranja erozije drevnog marsovskog tla pomoću računalnog modela obučenog na kombinaciji satelitskih podataka, slika snimljenih roverom Curiosity i 3D skenova stratigrafije – slojeva stijena (strata) nataloženih tijekom milijuna godina – ispod morskog dna Meksičkog zaljeva. Kroz ovu analizu, istraživački tim došao je do novog tumačenja uobičajenih formacija marsovskih kratera, koje do sada nisu bile povezane s erodiranim riječnim naslagama.
Još imamo puno toga za naučiti
“Imamo još mnogo toga za naučiti o Marsu, a bolje razumijevanje načina na koji se ove riječne naslage mogu tumačiti iz stratigrafske perspektive nam može pomoći u tome”, rekao je Cardenas. “Ova analiza nije trenutačna slika, već zapis o promjenama koje su se događale. Ono što danas vidimo na Marsu su ostaci njegove aktivne geološke prošlosti, a ne krajolik koji je zauvijek zamrznut u vremenu.”
Prethodne studije satelitskih podataka s Marsa identificirale su erozijske oblike terena poznate kao fluvijalni grebeni kao moguće kandidate za drevne riječne naslage. Koristeći podatke koje je rover Curiosity prikupio na krateru Gale, tim je otkrio znakove riječnih naslaga koje nisu povezane s fluvijalnim grebenima, već s formacijama “bench-and-nose”, koje dosad nisu bile povezane s drevnim riječnim naslagama.
“To sugerira da bi na Marsu moglo biti neotkrivenih riječnih naslaga, te da bi čak i veći dio marsovskog sedimentarnog zapisa mogao biti izgrađen od strane rijeka tijekom razdoblja povoljnih uvjeta za život na Marsu”, dodao je Cardenas. “Na Zemlji su koridori rijeka iznimno važni za život, kemijske cikluse, cikluse hranjivih tvari i sedimentacijske cikluse. Sve upućuje na to da su rijeke na Marsu djelovale na sličan način.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
