Sunce je još jednom pokazalo svoju moć kada je 17. prosinca zabilježen iznimno rijedak solarni fenomen. Koronalni izbačaj mase (CME), koji je putovao brzinom većom od 3.000 kilometara u sekundi — što je više od 1 posto brzine svjetlosti — izbio je s udaljene strane Sunca. Ovaj jedinstveni događaj, koji se događa manje od jednom u deset godina, naglašava dinamičnu prirodu naše zvijezde i potencijalne opasnosti koje može donijeti našem planetu.
Što su koronalni izbačaji masa?
Koronalni izbačaji mase golemi su izboji solarne plazme i magnetskih polja koji se izbacuju u svemir iz Sunčeve korone. Iako su CME-ovi česti, njihova se brzina i intenzitet znatno razlikuju. Nedavni koronalni izbačaji mase, klasificiran kao “izuzetno rijedak” zbog svoje izvanredne brzine od 3.161 kilometar u sekundi, svrstava se među najbrže ikada zabilježene. Za usporedbu, većini CME-ova potrebno je nekoliko dana da stignu do Zemlje, dok bi ovaj stigao za samo 18 sati da je bio usmjeren prema nama.
Znanstvenici vjeruju da je ova pojava povezana s neuobičajeno aktivnom sunčevom pjegom na udaljenoj strani Sunca. Sunčeve pjege, tamne mrlje uzrokovane snažnim magnetskim aktivnostima, osobito su česte tijekom solarnog maksimuma. Iako ova specifična pjega još nije vidljiva sa Zemlje, njezina je aktivnost prepoznata po nizu izbačaja promatranih proteklih 10 dana. Očekuje se da će rotacija Sunca uskoro otkriti ovu pjegu, omogućujući bolje razumijevanje njezinih karakteristika.
Zasluge za fotografiju: NASA/ESA/SOHO.
Potencijalne posljedice izravnog udara
Solarni fizičar dr. Ryan French upozorio je kako bi posljedice bile ozbiljne da je ovaj CME bio usmjeren prema Zemlji. Takav događaj mogao bi izazvati snažnu geomagnetsku oluju koja bi poremetila elektroenergetske mreže, oštetila transformatore i utjecala na rad satelita. Osim tehničkih problema, geomagnetske oluje uzrokuju spektakularne aurore koje se mogu vidjeti na znatno nižim geografskim širinama nego inače.
Najpoznatija geomagnetska oluja, Carringtonov događaj iz 1859. godine, služi kao podsjetnik na potencijalne prijetnje solarne aktivnosti. Sličan događaj danas izazvao bi velike probleme modernoj infrastrukturi. Prema NASA-i, takva oluja mogla bi ostaviti desetke milijuna ljudi bez struje tjednima, remeteći ključne usluge poput opskrbe vodom, komunikacija i prijevoza. Kako prenosi IFLScience, financijski gubici procjenjuju se na između 0,6 i 2,6 bilijuna dolara, što naglašava važnost pripravnosti.
Iako koronalni izbačaji mase od 17. prosinca nije bio usmjeren prema Zemlji, služi kao važan podsjetnik na nužnost praćenja solarne aktivnosti. Napredak u prognoziranju svemirskog vremena omogućuje znanstvenicima da u stvarnom vremenu prate i analiziraju koronalne izbačaje masa, čime se bolje razumiju njihovi potencijalni učinci. S obzirom na to da solarna aktivnost doseže svoj vrhunac tijekom trenutnog solarnog maksimuma, praćenje ostaje ključno za smanjenje rizika od ovakvih izvanrednih pojava.
