Nova studija sugerira da će čovječanstvo imati potrebnu tehnologiju za slanje ljudi do Jupitera do 2100. godine te Saturna do 2130. godine.
Ljudska prisutnost iza pojasa asteroida
Na temelju predviđenog vremenskog okvira za misije s ljudskom posadom istraživači su predvidjeli da će ljudi moći putovati do Jupitera oko 2100. godine, odnosno tridesetak godina kasnije i do Saturna.
Unatoč značajnim izazovima istraživanje dubokog svemira čovječanstvu predstavlja najbolju šansu za proširenje i produbljivanje našeg razumijevanja svemira. U budućnosti bi misije s posadom trebale postati uobičajen nastavak prethodnih istraživanja bespilotnim letjelicama. Istraživanje dubokog svemira uz planirane ljudske misije ostaje jedan od glavnih nacionalnih ciljeva velikih svemirskih sila.
U skladu s NASA-inim povijesnim proračunskim trendom i ukupnim trendovima razvoja istraživanja dubokog svemira, studija objavljena na poslužitelju arXiv prezentira poboljšani model koji predviđa najranije moguće datume lansiranja za misije s ljudskom posadom do Jupitera i Saturna.
Novi model izračuna
Kako bi izračunali razinu tehnologije koja je potrebna za realizaciju ovih misija autori su koristili model temeljen na broju članaka koji spominju istraživanje dubokog svemira tijekom određene godine. Njihovo istraživanje pokazalo je eksponencijalni rast broja članaka tijekom vremena, a trend rasta nedavno je dostigao i vrhunac s gotovo 2000 članaka godišnje.
Ova kombinacija linearnih i eksponencijalnih odnosa rezultira jednadžbom koja se može riješiti povezivanjem točaka podataka o udaljenosti i vremenu od početka svemirske utrke, prvog slijetanja na Mjesec s ljudskom posadom (1969.) i prvog ljudskog slijetanja na površinu Marsa (koji se očekuje oko 2038. godine).
Predviđa se da bi se prve ljudske misije u pojas asteroida i Jupiterov sustav mogle dogoditi između 2071. i 2087. odnosno 2101. i 2121., dok je lansiranje u sustav Saturna moguće do 2132., s prozorom neizvjesnosti između 2129. i 2153. .
NASA-in Pioneer 10 bio je prva svemirska letjelica koja je putovala od Zemlje do Jupitera. Lansiran je 3. ožujka 1972., a stigao je do plinskog diva 3. prosinca 1973. godine – što je zapravo za ljudsko poimanje veoma dugih 640 dana leta samo u jednom smjeru!
Dosadašnja brzina ‘dolaska’ do Jupitera
Zanimljivo je primijetiti da je Pioneer 10 zapravo samo proletio pored Jupitera tijekom svog puta prema cilju – istraživanju vanjskih dijelova Sunlevog sustava. Tijekom svog bliskog približavanja Jupiteru sonda je napravila prve slike planeta. Više od 11 godina kasnije nestala je u dubokom svemiru i izgubila komunikaciju s NASA-inim centrom.
Pioneer 10 – pedeset godina od početka istraživanja udaljenih dijelova Sunčevog sustava
Misija Pioneer 11 lansirana je godinu dana nakon Pioneer 10. Tijekom 606 dana putovanja sonda je proletjela mnogo bliže Jupiteru, putujući u krugu od oko 21 000 kilometara od planeta, a kasnije je na svome putu posjetila i Saturn.
Voyager je bio sljedeća letjelica koja se otisnula u duboki svemir. Voyager 1 stigao je do Jupitera 5. ožujka 1979. nakon 546 dana. Voyager 2 bio je pak nešto sporiji te je do planeta stigao 1. ožujka 1978. nakon 688 dana putovanja.
Problem brzine putovanja
Dakle, ako biste htjeli putovati do Saturna i Jupitera – uzevši u obzir naše trenutne tehnološke mogućnosti – letjelici s ljudskom posadom trebalo bi između 500 i 600 dana da stigne do plinovitih divova.
Prema Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda najveća brzina koju je svemirska letjelica dosegla bila je 163 kilometra u sekundi (586.800 milja na sat; 364.660 mph), a rekord je postigla Solarna sonda Parker u 21:25:24 UTC 20. studenoga 2021. godine.
Tijekom perihelija sonda je postigla ovu brzinu zahvaljujući ‘asistenciji’ prolazeće Venere 16. listopada. Kao rezultat toga sonda je prošla od Sunca na udaljenosti od 8 541 744 km, a predviđa se da će rekord srušiti tijekom 17. perihela koji će se dogoditi 27. rujna 2023. godine.
5. travnja 1973. – Pioneer 11 lansiran na put prema Jupiteru i Saturnu
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
