Najstarije ikad otkriveno srce pronađeno je u ribi s čeljusti staroj oko 380 milijuna godina, zajedno s fosiliziranim želucem, crijevima i jetrom.
Neviđeni fosilni nalaz!
Istraživači su otkrili najstarije ikada pronađeno srce, a da otkriće bude još spektakularnije u istom nalazu otkriveni su i fosilizirani ostatci želuca, crijeva i jetre. Fosilni ostatci pripadaju drevnoj ribi s čeljustima, bacajući novo svjetlo na evoluciju života na Zemlji. Ovo novo istraživanje, objavljeno danas u časopisu Science, sugerira da je položaj organa u artrodiresu sličan onom u modernoj anatomiji morskog psa, otkrivajući ključne evolucijske tragove o izumrloj klasi oklopljenih riba koja je cvjetala od prije 419,2 milijuna do 358,9 milijuna godina.
Nalazi sačuvanog mekog tkiva drevnih vrsta već su sami po sebi izvanredni, a još rjeđe je da su nam sačuvani ‘u komadu’ rekla je ugledna profesorica Kate Trinajstic. Kao paleontologija koji ispituje fosile više od 20 godina, rekla je da je bila zapanjena otkrićem srca sačuvanog 380 milijuna godina. Evolucija kralježnjaka bez čeljusti i onih s čeljusti obično se promatra kao niz malih koraka. Međutim, ovi drevni fosili sugeriraju da je postojao veći skok! Fosili otkrivaju da su imali srce pod škrgama i u ustima kao danas morski psi.
Nalaz srca i važnost
Složeno srce u obliku slova S koje se sastoji od dvije komore, od kojih se manja nalazi iznad veće, prvi je takav nalaz. Trinajstic je rekla da ovo otkriće nudi jedinstveni uvid u to kako su rani kralježnjaci počeli evoluirati da bi prilagodili čeljusti, što je ključna faza i u našoj evoluciji prema suvremenom čovjeku! Dodala je također kako su članovi tima bili iznenađeni kada su shvatili da se primitivne ribe s čeljustima ne razlikuju toliko od nas po organima koje posjeduju.
Otkrivena je, međutim, jedna ključna razlika – ribe su imale veliku jetru koja im je omogućavala da ostanu plutajuće, baš kao što to danas čine morski psi. Ovaj fosil pronađen je u regiji Kimberley u zapadnoaustralskoj formaciji Gogo, koja je nekoć bila veliki greben.
Istraživači su koristili neutronske zrake i sinkrotronske x-zrake za skeniranje uzoraka koji se još uvijek nalaze u vapnencu, a pritom su imali pomoć znanstvenika iz Australske organizacije za nuklearnu znanost i tehnologiju u Sydneyu i Europskog postrojenja za sinkrotronsko zračenje u Francuskoj. Kao rezultat razlika u mineralnoj gustoći koju su nataložile bakterije i okolni kameni matriks, istraživači su konstruirali trodimenzionalne (3D) slike unutarnjeg mekog tkiva.
Otkriće
Kao rezultat ovog otkrića mineraliziranih organa, kao i prijašnjih otkrića mišića i embrija, Gogo artrodires sada je shvaćen potpunije od bilo kojeg drugog čeljusnog kralježnjaka i ima jasan evolucijski prijelaz na žive čeljusne kralježnjake, što uključuje ljude i sisavci.
„Ovi su fosili bez sumnje najbolje očuvani na svijetu za drevnu ribu ovog doba, dijelom i zbog novih otkrića mekih organa kod ovih drevnih riba. Oni pokazuju važnost Gogo fosila za razumijevanje naše daleke evolucijske povijesti. To je jedno od najznačajnijih nalazišta fosila na svijetu jer nam je dalo svjetske novosti, uključujući podrijetlo i najstarije otkriveno srce kralježnjaka. Odavno je potrebno da se ovo mjesto proglasi svjetskom baštinom,“ rekao je koautor studije John Long.
Štoviše, meka tkiva ribe Gogo mogu se sačuvati u ‘tri dimenzije’. Meka tkiva obično su sačuvana u spljoštenim fosilima, gdje ih jedva ima više od ‘mrlja’ na stijenama. Istraživači su istaknuli kako su iznimno zahvalni što mogu proučavati meka tkiva bez potrebe da ih uništavaju modernim tehnikama skeniranja – takvo što je, do prije nekoliko desetljeća, bilo potpuno nezamislivo.
Cijeli tekst ove studije pod naslovom Exceptional preservation of organs in Devonian placoderms from the Gogo lagerstätte možete pročitati online.
U Brazilu pronađena fosilizirana šuma stara 290 milijuna godina
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
